Nakon tri rezidentice, na otok Zlarin ove godine došao je rezident. Riječ je o Tomislavu Augustinčiću, mladom pjesniku i etnologu koji će dva tjedna biti smješten u prostoru Centra koralja Zlarin.
– Za ovogodišnju rezidenciju „Vesna Parun’, pjesnik i etnolog Tomislav Augustinčić imao je najoriginalnije, u stvaralačkom smislu najintrigantnije, a u svakom slučaju slojevito i sustavno napisano motivacijsko pismo. Augustinčić sretno spaja etnografiju i pjesništvo, odnosno poziciju znanstvenika i umjetnika, a planirani rad u rezidenciji čvrsto naslanja na otok Zlarin i njegove tradicije, na crvenilo koralja čijim su se izlovom Zlarinjani u prošlosti bavili te na pjesništvo Vesne Parun, u kojem zbirka Koralj vraćen moru postaje metafora za nju samu i njezinu smrt te je svojevrstan moto pjesničkog bivanja na Zlarinu – naveo je, među ostalim, tročlani žiri u obrazloženju zašto baš Augustinčić.
Ni ove godine dvotjedna književna rezidencija na otoku Zlarinu, gdje Augustinčić boravi zahvaljujući Ministarstvu kulture i medija RH te Grada Šibenika, neće proteći bez javnog predstavljanja autora ispred Azimuta u srcu Šibenika.
Tomislava Augustinčića njegovim riječima upoznajte u subotu 10. kolovoza od 11 sati na green stageu ispred Azimuta. Moderatorica je Živana Podrug, dugogodišnja novinarka i jedna od članica žirija.
Čekamo vas, a dotad otkrivamo što Tomislav radi na otoku
– Zlarin je predivan otok i sada, na početku izmaka prvog tjedna što sam na ovoj rezidenciji, mogu potvrditi koliko je boravak na njemu u sklopu ove rezidencije inspirativan i produktivan. Jako je teško pričati i pisati, barem meni, o procesu pisanja dok je u tijeku. Dnevni raspored dirigiran je kretanjem dnevnog svjetla i ostalim ritmovima otoka, no u ovih prvih pet dana utabao sam dnevnu rutinu rada, sakupio prve dojmove u bilješke i fotografije i zapisima u;pjesničkom i etnografskom dnevniku. Plan mi je, počevši s ovim vikendom, malo dublje zaroniti, u potrage za priče o zlarinskom koraljarstvu – volio bih razgovarati s Zlarinjanima čiji su očevi bili koraljari, pričati s vlasnicima koraljarnica na otoku, detaljno iščitati svaki detalj Centra koralja. Čitao sam ovih dana znanstvene članke o povijesti koraljarstva, o koraljnom nakitu, općenito o europskoj devetnaestostoljetnoj fascinaciji koraljima, ali i o ekološkoj šteti koje je prouzročila; sve se počinje povezivati u jedno živo tkivo o toj fascinantnoj crvenoj – poručio je Augustinčić.
