U posljednje vrijeme gotovo da ne prođe dan da na facebooku ne vidimo barem po jednu objavu različitih udruga za zaštitu životinja: pokušavaju se udomiti napušteni štenci i mačići, pronađeni su psi lutalice i ranjene mace, traži se financijska pomoć za hranu, cjepivo, čipiranje i sterilizaciju.
Poklanja se kujica stara dva i pol mjeseca (Udruga šibenske šape)
Čini se da je broj napuštenih životinja svaki dan sve veći, međutim, veterinar Zdravko Zorica iz vodičke veterinarske ambulante s tim se ne slaže.
– Nažalost, takvih slučajeva i neodgovornih vlasnika ima još, mada u puno manjoj mjeri nego prije desetak godina – kaže Zorica i objašnjava da svaka lokalna samouprava mora imati organizirano sklonište za napuštene životinje ili ugovor s takvim skloništem.
– Moram pohvaliti grad Vodice koji je taj problem riješio i u Vodicama nema lutalica – Međutim, i uz organizirana skloništa dolazi do drugog problema, a to je nekontrolirano razmnožavanje pasa i mačaka, objašnjava Zorica.
– Upravo se ti neodgovorni vlasnici neželjenih legla rješavaju na jako ružan i zakonski kažnjiv način. Ima slučajeva kad se po noći čitava legla odvoze u polje i ostavljaju da skončaju u mukama, bez hrane i vode ili da se ovih dana smrznu. Tek okoćeni mačići zavežu se u plastične vrećice i bacaju u kontejnere za smeće ili u more. To su nedjela koja su kažnjiva po zakonu, ali je jako teško utvrditi tko je to napravio –
KAKO STATI NA KRAJ PROBLEMU?
– Ako se utvrdi tko to radi, osim novčane, bila bi tu i kazna zatvora. Naš zakon o zaštiti životinja je to dobro regulirao. Imamo nekoliko primjera u Hrvatskoj gdje su osobe kažnjene zatvorom zbog mučenja životinja. Nažalost još to kažnjavanje nije dostatno, a i počinitelji se rijetko pronađu. Mi veterinari često upozoravamo na taj problem, izlazimo u javnost i nastojimo manje odgovorne vlasnike kućnih ljubimaca uvjeriti da kastriraju svoje životinje –
Dvogodišnja Duma traži novi dom (Udruga Šibenske šape)
Iako se kastracija nameće kao idealno rješenje, ipak su mnogi vlasnici životinja skeptični prema istoj, misleći da će nepovratno promijeniti njihovog ljubimca. Evo što veterinar Zorica kaže o tome.
– Često ljudi svoje ljudske osobine prepisuju psima i mačkama. Misle da ako kastriraju životinju ona zbog toga ima psihičke probleme i da je svjesna što joj se dogodilo te da zbog toga pati – To nije istina, kaže Zorica, uz pojašnjenje da naši ljubimci nisu svjesni što im se dogodilo i nemaju psihičke probleme zbog kastracije.
– Često kažem da oni uživaju u svom neznanju. Nakon kastracije ljubimci ostaju isti. Ništa se ne mijenja osim što su više privrženi vlasniku i vole se više maziti. Ako se mužjaka kastrira prije nego počne dizati nogu pri mokrenju, sigurno će biti ‘blaže’ naravi prema psima jer hormoni tada neće upravljati njegovim nagonima za čuvanje i zaštitu teritorija od drugih mužjaka. Kastrirane životinje su samo malo sklonije debljanju, što se rješava šetnjama ili manjom količinom hrane –
– Porod kuja i mačaka zna biti kompliciran te one zajedno s mladuncima mogu lako izgubiti život. Mladunci dva mjeseca moraju provesti uz majku i zahtijevaju puno našeg vremena, brige, ljubavi i financijskog ulaganja. Udomiti štence, pogotove mješance ili kujice, strašno je težak i odgovoran zadatak. Štenci koji se ne uspiju udomiti završe na cesti ili u skloništima gdje ih čeka neizvjesna budućnost.
Ni s mužjacima nije bolje jer gotovo svaki pas živi u okruženju neke kuje koja se tjera, osjeća ju i postaje nemiran, odbija jesti i spavati, cvili i zavija, tuče se s drugim mužjacima te bježi od kuće. Uvijek postoji opasnost od trovanja, udarca auta ili kakve druge traume.
Samo jedna mačka i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 420 tisuća mačića, a samo jedna kuja i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 67 tisuća štenadi. Prevencija ovog problema je kastracija kućnih i uličnih životinja –
Kastracija osim neželjenih legla donosi puno prednosti što se zdravlja životinje tiče jer su ljubimci skloni hormonalnim poremećajima, posebno kuje i mačke koje žive u kućama i dvaput godišnje se tjeraju. U toj fazi njihovi hormoni ‘divljaju’. Često zbog toga dolazi do tumoroznih promjena na maternici, jajnicima i mliječnoj žlijezdi, a to se sve može izbjeći ako ih kastriramo prije prvog tjeranja.
– Ako ne želimo da se naša ljubimica kuja ili mačka okoti, onda je najbolje kastrirati ih sa šest do sedam mjeseci starosti. Takve operacije u našoj ambulanti su rutinske i nisu opasne po život. Životinje to jako dobro podnose i sutradan su opet u svojim prijašnjim aktivnostima kao da se nije ništa dogodilo. – kazao je Zorica
POHVALA UDRUGAMA
– Moram pohvaliti udrugu ŠUM, a posebno Udrugu Dalmatiner, sada Šibenske šape, koja često s nama surađuje – zadovoljan je Zorica .
– Osim o napuštenim životinjama, često brinu i o životinjama vlasnika koji ne mogu platiti neke zahvate na svojim životinjama. Imali smo psa koji je imao slomljenu bedrenu kost, a lom je bio jako kompliciran. Pošto vlasnici nisu mogli platiti kompliciranu operaciju, Udruga Šibenske šape je skupila novcac za operaciju, poslije koje se pas se vrlo brzo oporavio bez ikakvih posljedica. Često nam donose mačke i kuje na kastracije i imaju povlaštenu cijenu, odnosno njima se ti zahvati manje naplaćuju. Najčešće se naplati potrošeni materijal,narkoza i lijekovi. Osim toga, vrlo često kod udomljavana životinja udruge ih cijepe i mikročipiraju o svom trošku- kaže veterinar.
Za kraj, evo i prednosti udomljavanja nad kupovinom ljubimca.
– Udomljene životinje uglavnom su zahvalnije i privrženije novom vlasniku. Jeftinije su, najčešće cijepljene i mikročipirane u skloništima. Kad kupimo životinju sve to sami plaćamo. Udomljene životinje su najčešće križanci koji su puno otporniji na bolesti od čistokrvnih kupljenih pasa. Često se događaju i prevare, ljud kupe čistokrvno štene bez papira a kad ga odvedu kod veterinara vide da to nije čistokrvna pasmina – upozorio je za kraj veterinar Zorica.
Štene se nalazi u As-eku i traži novi dom
