Osam godina prošlo je od kobnog dana koji je u crno zavio Hrvatsku – kornatske tragedije u kojoj je 12 vatrogasaca izgubilo svoje živote gaseći vatru na otoku Veliki Kornat. Preživio je samo Frane Lučić. Osam godina kasnije, brojna pitanja i ono glavno, kako su vatrogasci mogli stradati na golom kršu, još su ostala otvorena.
Poginulo je šest vatrogasaca iz vatrogasne postrojbe Šibenik – Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman, a još sedmero je preživjelo uz teške opekline po tijelu – od kojih je petero prebačeno na liječenje u Zagreb (Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Marinko Knežević) koji su ubrzo preminuli od posljedica teških opeklina. Posljednji je, u splitskoj kliničkoj bolnici, dana 16. rujna, preminuo Ante Juričev-Mikulin.Jedini preživjeli vatrogasac, Frane Lučić, nakon oporavka u Kliničkoj bolnici Split, otpušten je na kućno liječenje.
Iz poštovanja prema poginulima i njihovim obiteljima, tadašnji premijer Ivo Sanader proglasio je 3. rujna danom žalosti u cijeloj Hrvatskoj, dok je župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk proglasio sedam dana žalosti u toj županiji.
Pojavile su se i kontroverze oko toga jesu li su se žrtve mogle izbjeći. Neki su kritizirali odluku vatrogasne službe da pošalje svoje ljude na Kornate samo kako bi gasili zapaljenu nisku travu, ali to je izazvalo i pitanja oko toga kako su mogli poginuti od tako malog požara. Glavni zapovjednik vatrogasaca Mladen Jurin na to je idući dan dao svoju ostavku. Tadašnji zapovjednik Javne vatrogasne postaje Šibenik Dražen Slavica smijenjen je te 2013. godine na Županijskom sudu u Zadru oslobođen optužbi za smrt dvanaestorice svojih kolega.
Dana 22. kolovoza 2008. godine, objavljeno je nakon više od osam mjeseci multidisciplinarnog vještačenja stručne skupine kako je uzrok tragedije prirodna pojava, fenomen poznat kao izgaranje nehomogene plinske smjese. Plinovi nastali izgaranjem vegetacije akumulirali su se u prostoru klanca iznad uvale Šipnate, a dolaskom požara nošenog jakim vjetrom, ti su plinovi naglo izgorjeli, i to na temperaturama višima od 1200 °C, uz brzinu kretanja većom od 40 metara u sekundi. Opisani fenomen rijetka je pojava, a slični slučajevi zabilježeni su u Australiji 18. siječnja 2003. u blizini Canberre i na Korzici 17. rujna 2000. godine pokraj mjesta Palasca.
Vlada je u rujnu 2009. zadužila ministarstva kulture, mora, prometa i infrastrukture te graditeljstva i prostornog uređenja da objave pozivni natječaj za izradu idejnog rješenja za spomen-obilježje kornatske tragedije.
Spomen križevi na Kornatima dovršeni su 23. svibnja 2010. godine.
Heroji, počivali u miru Božjem.
https://www.youtube.com/watch?v=_1RFbF0KFBE