Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine ukupno je zabilježeno 6.650 požara, od čega 3.825 požara raslinja dok opožarena površina iznosi 26.807 ha. Uspoređujući s 2023. godinom za isto razdoblje, vidljivo je povećanje od 21 posto požara otvorenog prostora, broj požara raslinja povećan je za 29 dok je opožarena površina povećana za čak 411 posto. Vremenske prilike koje su uključivale dugo sušno razdoblje i visoku temperaturu utjecale su na klasu opasnosti od požara u 2024. koja je bila veća nego godine ranije u cijeloj Hrvatskoj. Bitno je napomenuti da su tijekom 2024. godine bila tri dugotrajna toplinska vala na kontinentu i četiri na priobalju, priopćila je Hrvatska vatrogasna zajednica.
Ovogodišnja požarna sezona je od početka godine pa tako i za vrijeme glavnog napora požarne opasnosti, za razliku od prošlogodišnje, bila operativno vatrogasno zahtjevnija što se i vidi iz svih dosadašnjih iskustava i statističkih podataka o nastalim požarima, izgorenim površinama i angažiranim zemaljskim i zračnim vatrogasnim snagama.
Od značajnih požara u 2024. godini HVZ je izdvojila pet značajnijih požara za vrijeme napora požarne sezone na kojima su uz zemaljske djelovale i zračne snage i to 30. srpnja Skradin –Ićevo (opožareno 1.700 ha), Tučepi (1.300 ha), Smoković – Zemunik (450 ha), 31. srpnja Vrsine – općina Marina (1.338 ha), 11. kolovoza Solin –Rupotine (213 ha), 15. kolovoza Knin – Crvena zemlja (2.000 ha), 16.kolovoza Kijevo- Ošljak (2482 ha), Hrvace – Vrdovo – Bitelić (1.095 ha), Oton – općina Ervenik (500 ha), Pribudić – općina Gračac (500 ha) te 26. kolovoza Žrnovnica – Markovača (800 ha).
Ipak, u 2024. godini zabilježeno je manje požara na objektima, broj smrtno stradalih u požarima je smanjen za 24 posto dok je broj ozlijeđenih smanjen za 5 posto premda je broj vatrogasaca koji su ozlijeđeni u požarima povećan sa 166 koliko ih je bilo u 2023., na 175 koliko je ih ozlijeđeno u 2024. godini.
– Vatrogasci prosječno godišnje bilježe oko 30.000 intervencija, a iako javnost vatrogasce percipira kao one koji gase požare, prema statističkim podacima, povećava se broj ostalih intervencija, od spašavanja u prometnim nesrećama, intervencijama s akcidentima, sanacija nakon poplava i olujnih nevremena, do spašavanja životinja i prijevoza vode. Danas gotovo i da nema intervencije u kojoj vatrogasci ne sudjeluju i na njih se građani uvijek mogu osloniti te se zahvaljujem dobrovoljnim vatrogascima i profesionalnim zbog koji čitav sustav vatrogastva uspješno funkcionira – rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.