Šibensko-kninska županija trenutno je najveće radilište u poslovima razminiranja gdje se provode radovi u okviru 12 projekata ukupne veličine 2,7 četvornih kilometara na područjima gradova Drniša, Šibenika i Vodica, općine Promina te naselja Perković, Goriš, Dragišići, Čista Mala, Lađevci, Kričke, Jurasi, Žitnić, Razvođe i Lukar.
– Na području naselja Dragišići bila su izuzetno jaka ratna djelovanja pa zbog toga imamo ovdje minski sumnjiva područja. Danas obilježavamo početak projekta razminiranja poljoprivrednih površina Šibensko-kninske županije koji u ovom dijelu projekta obuhvaća 670 tisuća četvornih metara iskljčivo poljoprivrednih površina Vodica, Skradina, Drniša i Promine. Posao će obaviti zajednica ponuditelja u kojoj su tvrtke Diz eko, Explorator, Omnia mea, Orkan i Tornado razminiranje. Prvenstveni cilj ovog razminiranja je obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala, kazao je Goran Pauk, šibensko-kninski župan.
Šibensko-kninska županija za ovaj je projekt razminiranja 670 tisuća četvornih metara, vrijedan 6,9 milijuna kuna, dobila 85 posto bespovratnih sredstva kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj dok je preostalih 15 posto osigurano iz državnog proračuna.
– Izuzetno mi je drago što nastavljamo s projektom razminiranja. Još od 1998. godine na području naše županije ukupno je razminirano skoro 45 kilometara kvadratnih ostalo je još oko 26 kilometara kvadratnih što iz godine u godinu smanjujemo. Vjerujemo da ćemo tim, bržim tempom nastaviti i dalje. Samo za ovu godinu plan je smanjivanje za 6,68 četvornih kilometara i trenutno se razminira ukupno 2,7 kilometra kvadratna u županiji, kazao je Pauk.
Nezaobilazna je i tužna činjenica, zbog koje treba ubrzati tempo razminiranja, da je od 1996. godine na našem području nekadašnjih ratnih djelovanja u minskim incidentima stradalo 25 osoba od kojih četiri smrtno.
O važnosti razminiranja poljoprivrednih površina govorio je Dražen Jakopec, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje, koji je za primjer, lako primjenjiv i na našu županiju, uzeo Ličko-senjsku županiju.
– Da smo 1996. godine razminirali 18 kilometara četvornih poljoprivredne površine, da se u Ličko-senjskoj županiji sadio samo lički krumpir, da smo ga imali po prinosu 20 posto manje na one prinose koji su trebali biti i da je cijena bila 50 posto u odnosu na tržišnu Ličko-senjska županija u proteklih dvadeset i nešto godina od tih 18 kilometara mogla je uprihodovati preko 2,1 milijardu kuna. Kad to usporedite sa 130 milijuna kuna uloženih u razminiranje tih poljoprivrednih površina lako zaključujete kolika je to sigurnosna, ali i gospodarska priča, rekao je Jakopec.
– Na području Drniša angažirano je trenutno 45 pirotehničara i pet strojeva za razminiranje. Dio kapaciteta je jučer preseljen u Dragišiće, ali važno je navesti da se na području Šibensko-kninske i Zadarske županije trenutno nalazi gro kapaciteta za razminiranje koje Hrvatska ima. Na šibensko-kninskom području u posao smo krenuli početkom ove godine i očekujemo da će poslovi biti završeni za 62 radna dana, rekao je Tomislav Ban v.d. pomoćnika ravnatelja HCR-a.
Po trenutnom minski sumnjivom području Šibensko-kninska županija je na začelju Hrvatske, odnosno na pragu izlaska sa liste minskih problema. Od 426 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora u devet županija, Šibensko-kninska županija ima 26 kilometara minski sumnjivog prostora i tijekom ove godine će pasti ispod 20 kilometara. U sljedeće dvije ili tri godine bi trebala biti potpuno oslobođena od minske opasnosti.