Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore kaže da je Komora još lani počela razgovore s gradonačelnikom Željkom Burićem o tome na koji bi način Grad mogao pomoći u zadržavanju i privlačenju medicinskog osoblja u Šibenik, a s obzirom da kao šibenski zet ovih dana boravi na našem području, prije povratka u Zagreb za Šibenski portal otkrio je kako se nada da će sluha za Model zadržavanja i privlačenja liječnika imati i šibensko-kninski župan Goran Pauk, kao predstavnik Županije – osnivača i vlasnika zdravstvenih ustanova.
– Neke jedinice lokalne i regionalne samouprave počele su donositi konkretne afirmativne mjere za privlačenje i zadržavanje liječnika u svojim sredinama. Primjerice Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka i Istarska županija, financiraju kamatne stope na stambene kredite liječnicima i medicinskom osoblju, stručno usavršavanje zdravstvenih radnika, najamnine i tako dalje, međutim, Šibensko-kninska županija nažalost još nema aktivnih mjera po tom pitanju. Na sastanku s kolegom i gradonačelnikom Šibenika razgovarali smo prije otprilike godinu dana o ‘Modelu zadržavanja i privlačenja liječnika’ i on je pokazao interes za tu temu, međutim, još nije došlo do konkretizacije. Nadam se da će se razgovori nastaviti te proširiti i na razinu Županije kako bi i liječnici na ovom području osjetili takve benefite – govori dr. sc. Luetić.
U Hrvatskoj je, dodaje dr. Luetić, šibenska bolnica poznata po vrlo kvalitetnim stručnjacima na području kirurgije i oftalmologije, a značajan trag u hrvatskoj medicini ostavili su brojni Šibenčani. Među njima, u recentnije vrijeme, ističe kirurga i profesora Zorana Čalu, dječjeg kirurga prof. Stipu Batinicu, onkologa prof. Antu Bolanču, doktora Miljenka Buru, onkologicu docenticu Nataliju Dedić Plavetić i druge. Stoga bi, poručuje predsjednik HLK, odlazak liječnika s našeg područja bio veliki udarac ne samo za zdravstvene usluge pacijentima, nego i za hrvatsku medicinu općenito.
Borba za bolja prava liječnika
Kada je u pitanju stanje u hrvatskom liječništvu , ono se treba hitno mijenjati, smatra dr. Luetić. Stoga je, nakon što je izabran za predsjednika HLK krajem svibnja, najavio da će se sljedećih pet godina boriti za donošenje Zakona o plaćama liječnika te vremensko-kadrovskih normativa i standarda. U planu im je i promicanje stupnjevitog poreznog rasterećenja liječnika u sredinama gdje ih manjka, priznavanje troškova stručne edukacije kao porezne olakšice, zagovaranje Cjelovite reforme sustava specijalističkog usavršavanja, ali i zahtjevanje smanjenja broja pacijenata po liječničkom timu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa sadašnjih dvije tisuće na 1.500 pacijenata.
– Komora je prema svojoj zakonskoj definiciji upućena na suradnju s Ministarstvom zdravstva i općenito državom. Namjeravamo snagom argumenata ukazivati resornom ministarstvu i Vladi RH da je donošenje ovih propisa i u njihovom interesu kako bi se naš zdravstveni sustav bolje uredio. Ako bi, primjerice, liječnici povukli suglasnost na rad od 48 sati tjedno, dostupnost zdravstvene zaštite ovakve kakvu imamo sada, postala bi neprovediva s obirom da bolnički liječnik prosječno odradi 60 do čak 120 prekovremenih radnih sati mjesečno. Vezano za to, više od četiri tisuće liječnika tužilo je poslodavce zbog pogrešnog obračuna prekovremenih sati i čeka se stav Vrhovnog suda, iako je više stotina presuda do sada išlo u prilog liječnika. Svjedočili smo i nevjerojatnom pritisku politike na sudstvo po tom pitanju, što je nedopustivo jer narušava ustavnu trodiobu vlasti – govori dr. sc. Luetić.
Iznimno uspješnom ocjenjuje suradnju sa šibenskom podružnicom HLK, kojom predsjedava dr. Nino Brajković.
– Povjerenstvo Hrvatske liječničke komore Šibensko-kninske županije jedno je od aktivnijih županijskih povjerenstava. Doktor Brajković kao predsjednik povjerenstva, sada već u drugom mandatu, pobijedio je s velikim brojem glasova u svojoj lokalnoj sredini i samim time je na konstituirajućoj sjednici skupštine s punim pravom izabran na mjesto zamjenika predsjednika Skupštine HLK gdje zamjenjuje docenta Krešimira Dolića iz Splita, i zato možemo reći da Dalmatinci drže ključeve Komore u svojim rukama – riječi su dr. Luetića.
Reforma zdravstva mora nadići političke igre
Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, oko 800 liječnika napustilo je zemlju, a njih još gotovo tisuću ima sve potrebne papire za odlazak.
– Kada govorimo o motivima za odlazak kolega u inozemstvo, oni su u prvom redu vezani za status liječnika u društvu, uvjete rada i njihova materijalna prava. Kroz nereprezentativnost liječničkog sindikata, pogrešan obračun plaće, nedopustiv pritisak na sudstvo, čestu promjenu propisa, takozvane robovlasničke ugovore za specijalizante, otežan odlazak u kocesiju obiteljskih liječnika, liječnicima se dodatno srozava već ionako narušeni status u društvu. Nadalje, kroz iznimno veliku prekovremenu satnicu, uvjeti rada bivaju sve teži. I kada sve to zbrojimo, ne mora nas čuditi da sve veći broj kolega svoju bolju budućnost traži u inozemstvu – navodi dr.sc. Luetić.
Reforma zdravstva godinama je goruća tema u Hrvatskoj, a naš sugovornik smatra kako je od iznimne važnosti da ta tema nadiđe politička previranja kako bi se donijele što kvalitetnije mjere.
– Hrvatski zdravstveni sustav ima brojne financijske, infrastrukturne, kadrovske i organizacijske slabosti. Moramo znati da reforma zdravstva ne znači instant rješenje s kojim će se preko noći stanje popraviti, nego znači niz kontinuiranih mjera koje će naš sustav učiniti dostupnijim i kvalitetnijim. Zdravstvo treba postati nadstranačka tema i u našem relativno malom društvu potrebno je postići nacinalni konsenzus oko ključnih pitanja, kako promjene i reforma ne bi ovisili o dnevno političkim i lokalno političkim temama. Ona treba biti bazirana na finanijskoj održivosti, a najviše ušteda može se postići objedinjavanjem javne nabave i smanjenjem broja nezdravstvenih djelatnika u zdravstvenim ustanovama – stav je predsjednika HLK.
Zahtjev Vladi: Dosta je tretiranja doktora kao statista, donesite Zakon o plaćama liječnika
Nakon odluke Vlade o nepovećanju plaća medicinskim djelatnicima od četiri posto, iako su sindikati povećanje dogovorili s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem, HLK od političkog vrha traži žurno rješavanje definiranja liječničkih plaća i uključenje liječnika u kolektivno pregovaranje.
– Očito Vlada ne prepoznaje dubinu problema u zdravstvenom sustavu. Liječnici mogu samo kao statisti promatrati još jednu epizodu neuspješnog kolektivnog pregovaranja Vlade RH i reprezentativnih sindikata u sustavu zdravstva. Hrvatska liječnička komora već godinama upozorava da najvažniji i najodgovorniji dionici zdravstvenog sustava – liječnici, uopće nemaju mogućnost sudjelovati u izravnim pregovorima s hrvatskom Vladom i tako ugovarati svoja radna prava i obveze – podsjeća predsjednik Hrvatske liječničke komore, dr.sc. Krešimir Luetić.
Sve dosadašnje hrvatske vlade odbijale su promijeniti zakon kojim bi se liječnicima omogućilo izravno pregovaranje s poslodavcem, odnosno državom o njihovim materijalnim pravima, što je u Europskoj uniji standard.
– Uporno odbijanje hrvatskih vlada da se liječnicima omogući strukovni kolektivni ugovor, za liječnike je degradirajuće, a posebno je demotivirajuće za ostanak liječnika u Hrvatskoj. Liječnička komora stoga predlaže Vladi RH drugačiji model rješenja – donošenje posebnog Zakona o plaćama liječnika koji će, po uzoru na Zakon o plaćama sudaca, osnovnu plaću liječnika specijalista propisati na razini plaće županijskog suca. Snažno zagovaranje donošenja Zakona o plaćama liječnika bit će prioritet HLK-a u mjesecima koji su pred nama. Ovakav odnos vladajućih prema ljudima koji svojim predanim i odgovornim radom, žrtvom, odricanjem i ekstremno velikom prekovremenom satnicom održavaju dostupnost i kvalitetu našeg zdravstvenog sustava, dodatno srozava ionako već značajno narušen status liječnika u našem društvu, a mladim kolegama, nažalost, jasno pokazuje da svoju profesionalnu budućnost potraže preko granice – stav je predsjednika Komore.
Imotsko-hercegovačkih korijena,rođen u Osijeku, odrastao u Varaždinu, a cijeli radni vijek proveo u Zagrebu, za sebe kaže da je Zagrepčanin koji jako voli Šibenik. Ni ne čudi to s obzirom da je već 15 godina šibenski zet, oženjen suprugom Frankom.
– Volim ovaj grad i ljude. Poseban je to mentalitet, nema zadrške u njemu, ljudi su jednostavni, direktni i to je ono što mi se zbilja sviđa kod Šibenčana – zaključuje dr. sc. Krešimir Luetić.
