U 21. stoljeću, kada čitav svijet radi na boljoj prometnoj povezanosti krajeva udaljenih od gradskih centara i ulaže u njihov ravnomjeran razvoj, najudaljeniji šibenski otok Žirje više nema niti – trgovinu s namirnicama. Predsjednik MO Žirje Anton Dobra upućuje kako je posljednji vlasnik trgovine istu zatvorio zbog visokih troškova njezinog održavanja na Žirju. Karta za kombi za dostavu robe u dva pravca, upućuje Dobra, košta oko 600 kuna, ako na otoku nema radne snage, osim plaće djelatniku treba platiti i smještaj i osnovne troškove što je dodatnih 1500 kuna mjesečno.
SUFINANCIRATI TROŠAK
U takvim uvjetima nijedan trgovac ne može naći račun, kaže Dobra. Apelira na šibensku gradsku vlast i ostale institucije koje skrbe o otocima da uvedu nova pravila koja će uistinu pomoći revitalizaciji šibenskih otoka.
– Držim da bi grad trebao sufinancirati godišnji trošak brodskog prijevoza za sve otočke poduzetnike, obrtnike i trgovce kako bi mogli naći računicu u privređivanju na otoku. Također, revitalizacijska mjera bila bi i njihovo oslobađanje od plaćanja poreza. Ovdje više nije riječ o olakšavanju životnih uvjeta, već o preživljavanju stanovnika šibenskih otoka – upozorava Dobra.
OTOČANA SVE MANJE
Kaže kako problemi Žirja nisu izdvojeni od onih s kojima muku muče ostali hrvatski otoci. Ne može se, pojašnjava, pričati o revitalizaciji ako je otočana svake godine sve manje.
– Prije Drugog svjetskog rata samo je na šibenskim otocima živjelo osam tisuća ljudi, a danas na njima živi oko tisuću stanovnika. Samo na Žirju prije rata živjelo je 1200 otočana, a danas ih je sto, ako i toliko – podvukao je Dobra tužnu otočku priču.
Kako riješiti problem s opskrbom namirnicama otoka Žirja
Ante Gašperov Čače, nezavisni vijećnik u šibenskom Gradskom vijeću
Problem žirjanske trgovine zapravo se može riješiti vrlo jednostavno. Najprije svi trebamo utvrditi kako nijedan trgovac na tom otoku u današnjim uvjetima ne može raditi profitabilno. Zbog toga bi Grad trebao dati svoj prostor za rad trgovine, ili ako ga nema, tada subvencionirati prostor u kojem će ona djelovati. Grad bi, također, u dogovoru s trgovcem trebao sufinancirati 50 posto plaće djelatnika koji će tamo raditi i voditi računa o tome da to bude netko s otoka. Na koncu, smatram da bi bilo korektno i osloboditi plaćanja dostave robe u trgovinu, te sufinancirati brodsku liniju isključivo za tu svrhu. Ovu praksu trebalo bi zadržati i ljeti, te otocima na taj način, proizvodima koji će biti konkurentni cijenom, dati turističku prednost koju sada nemaju.
Dr. Željko Burić, kandidat HDZ-a za gradonačelnika Šibenika
Kada govorimo o županijskim otocima i ostalim slabo naseljenim područjima, moramo znati da je u tim krajevima teško održavati profitabilnu djelatnost. Na otocima je izražen trend depopulacije, problema ima svugdje, od transporta do razvoja gospodarstva i obrtništva. Zato smatram da bi lokalna samouprava trebala sufinancirati ne samo rad trgovine, već i niz drugih potreba otočana. Najprije trebamo razviti turizam i ponuditi prirodni potencijal, a potom, svjesni da turizam ne može jedini biti nositelj razvoja i jedini izvor prihoda nekog kraja, trebamo se posvetiti razvoju ekološke poljoprivrede i obrtništva. Tek tada možemo razgovarati o revitalizaciji.
Goran Grguričin, kandidat HSP-a za gradonačelnika Šibenika
Kao Žirjanin i član Otočnog sabora itekako sam dobro upoznat s ovom tematikom i angažiran oko rješenja problema. Već godinama svi pričaju o revitalizaciji otoka, a u praksi se ništa ne događa, osim što se otoci sustavno devastiraju i napuštaju. Grad Šibenik ima zakonsko pravo prebaciti više nadležnosti na mjesne odbore onih područja koja imaju mnogo problema, a s nadležnošću i financije kojima bi čelnici MO-a interventno rješavali probleme. No, Grad to nije učinio. Stoga je jedino što nam je preostalo apelirati na gradsku vlast da subvencionira prijevoz namirnica do trgovine, cijenu najma prostora, te prijevoz zaposlenika čije radno vrijeme treba uskladiti s brodskom linijom.
