Solarni paneli na krovovima gradskih osnovnih škola, dječjeg vrtića, te sportskih objekata uskoro bi mogli postati uobičajen prizor u Šibeniku. Završen je javni natječaj za davanje u zakup krovova objekata u vlasništvu Grada Šibenika i javnih ustanova u svrhu gradnje i korištenja foto naponskih elektrana koji je sredinom ožujka raspisao Grad Šibenik. Riječ je o dječjem vrtiću Vidici, osnovnim školama Meterize, Vidici, Brodarica, ‘Juraj Šižgorić’, ‘Juraj Dalmatinac’ i ‘Petar Krešimir IV’. Zainteresirani za postavljanje solarnih panela moći će zakupiti krov kuglane Šubićevac, zatvorenog bazena Crnica kao i krov zgrade gradske uprave, odnosno Krešimirovog doma. Prema natječaju, na svakom objektu može biti instalirana foto naponska elektrana snage 30 kW. Uz svaku elektranu mora biti instaliran i solarni toplinski sustav za zagrijavanje potrošne tople vode. Međutim, Grad Šibenik i Ustanove u njegovom vlasništvu nisu obavezne koristiti toplu vodu, navedeno je u natječaju.
OPREMA VLASNIKU
Krovovi se daju u zakup na 14 godina. Nakon isteka ugovora, foto panele u ispravnom stanju zakupnici su dužni predati Gradu Šibeniku, te prenijeti na njega važeća jamstva za opremu ili po zahtjevu demontirati i zbrinuti elektranu. Ponuditelj je obvezan izgraditi elektranu u roku od 6 mjeseci nakon osiguranja potrebnih dokumenta od HROTE-a. Ukoliko ne bude natječaja za povlaštene kupce električne energije sljedećih 2 godine Grad Šibenik može raskinuti ugovor i vratiti jamstvo. No, u kojoj će mjeri HROTE raspisivati natječaje za povlaštene kupce, teško je predvidjeti. Posljednjih godina interes investitora za postavljanje solarnih panela je toliki da je primjerice popunjena kvota od 15 MW za integrirane sustave, odnosno za elektrane na krovovima.
STOPIRANJE KVOTI
Zbog toga je operator tržišta električne energije (HROTE) stopirao sklapanje novih ugovora za povlaštene proizvođače električne energije. U Vrdoljakovom ministarstvu razmatraju povećanje kvote za sunčane elektrane od 10 do 30 KW, dok će veće elektrane morati čekati na posebnu političku odluku. Dok se ekolozi bune zbog uvođenja kvota, iz HROTE objašnjavaju da kvote postoje s razlogom. Naime, ukidanje kvota i neograničeno poticanje obnovljivih izvora dovelo bi do poskupljenja struje. Naime, svaki potrošač u sklopu svog računa za struju na godinu izdvoji 17 kuna za obnovljive izvore energije. Dakle, veće kvote značit će veća izdvajanja.
Prva velika solarna elektrana trebala je biti na području Promine. Za tu svrhu u općinskom prostornom planu rezervirano je 260 hektara zemljišta na kojem se prvotno predlagala gradnja pretovarne stanice za otpad. Prominski načelnik Pavao Cota odavno je shvatio da je upravo Promina, svojom konfiguracijom i brojem sunčanih dana idealna lokacija u Hrvatskoj za solarne elektrane.
