U Francuskoj traje prvi krug parlamentarnih izbora. Riječ je o povijesnim izborima jer bi prvi put od drugog svjetskog rata na vlast mogla doći krajnja desnica, što bi onda moglo imati i velik utjecaj na ostatak Europe, piše HRT.
Prema anketama, blok lijevih stranaka bit će drugi, a centristički savez predsjednika Macrona tek treći. Ostvare li se te najave, Francusku čeka neizvjesna kohabitacija vlade i predsjednika s potpuno drugačijim pogledima na ključne politike.
Izlaznost na francuskim parlamentarnim izborima u nedjelju do podneva je iznosila 26 posto, što je najviši broj u više od 40 godina, prenosi BBC.
Izlaznost je viša od očekivane i čini se da će preokrenuti trendove koji su se pojavili proteklih godina, javlja BBC.
To je povećanje u odnosu na parlamentarne izbore 2022. kada je u tom trenutku dana zabilježeno 18,43 posto izašlih na izbore.
– Ovo je najviša razina od parlamentarnih izbora 1981., rekao je Mathieu Gallard, direktor istraživanja u Institutu za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos.
Povećanje se posebno odnosi na Pariz gdje je izlaznost bila 25,48 posto dok je u isto vrijeme 2022. bila 12,8 posto, prenijeli su francuski mediji.
To pokazuje koliko su visoki ulozi na ovim izborima nakon kojih bi u konačnici jedna od dviju najvećih sila Europske unije mogla dobiti vladu populističke desnice.
U nedjelju, u prvom krugu izbora za Nacionalnu skupštinu Francuske, predsjednik Emmanuel Macron želio bi povećati relativnu većinu u donjem domu koju ima njegov Renesansni pokret, dok je čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen uvjerena da će osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
