Zbog uvođenja obveze ugradnje solara za proizvodnju struje u sve nove stambene zgrade, ionako visoka cijena novogradnje u Hrvatskoj dodatno će porasti, potvrđeno je iz više izvora u graditeljskoj branši, prenosi N1.
Europska komisija je prošlu srijedu objavila plan ‘REPowerEU: Plan za brzo smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije i poticanje zelene tranzicije’ u kojem je, među ostalim, odredila obveznu ugradnju solara u postojeće javne i poslovne zgrade te sve nove stambene zgrade počevši od 2026.
– Cijena gradnje će sigurno biti veća za nove zgrade, a razmjerno i veća za postojeće – ističu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva. Također, iz te komore upozoravaju da se trošak ulaganja i održavanja svake zgrade treba gledati u njezinu cijelom životnom ciklusu i tako praviti analiza troškova.
– Ako promatramo cijeli životni ciklus zgrade, onda sigurno u konačnici ne dolazi do povećanja troškova zbog ugradnje solara. Troškovi energije će se time smanjiti, a to je značajna stavka troškova u fazi uporabe jedne zgrade – napominju u Komori.
Trošak ugradnje solara u zgrade, kako doznaje Jutarnji list od Stjepana Talana, vlasnika najveće domaće tvornice solarnih panela Solvis iz Varaždina, kreće se od 40 tisuća do 70 tisuća kuna.
– Govorimo o cijeni instalacije solarnih elektrana snage tri do šest kilovata za obiteljske kuće i manje stambene zgrade. Tome treba dodati priključak na mrežu koji sada plaća kućanstvo, a iznosi oko tri tisuće kuna fiksno. U svakom slučaju, solarnim elektranama snage tri do šest kilovata godišnje proizvodi se oko pet tisuća do šest tisuća kilovatsati električne energije godišnje i štedi oko pet tisuća do sedam tisuća kuna godišnje na troškovima struje – rekao je Talan.
On pozdravlja direktivu ‘REPowerEU’ i podsjeća da se o obveznoj ugradnji solara kao ideji govori već desetak godina.
– U Hrvatskoj nije bilo sistematskog pristupa koji bi dodatno motivirao na ugradnju elektrana. Zadnjih mjeseci interes za instalacije znatno je porastao, sve u očekivanju viših cijena električne energije – tvrdi Talan.
Kako Jutarnji doznaje u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, dosad su u nas solari ugrađeni na 3780 stambenih zgrada, a u proceduri je dodatnih 340 novih ugradnji. Na pitanje kada se može očekivati unos obveze ugradnje solara na nove stambene zgrade u domaće zakonodavstvo, u Ministarstvu kažu da to ovisi o postupku usklađivanja prijedloga EK između zemalja članica Unije.
– Već sada je naš zakonodavni okvir poticajan za ugradnju solara, skraćene su procedure i u većini slučajeva ne izdaju se dodatne dozvole jer se radi o jednostavnim građevinama u okviru postojećih objekata. U odnosu na program ‘REPowerEU’, omogućit će se dodatni financijski instrumenti za implementaciju fotonaponskih elektrana – kažu u Ministarstva gospodarstva.
U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva očekuju da će uvođenje obveze ugradnje solara u javne, poslovne i stambene zgrade ići postupno. U Komori računaju da će ta obveza prvo biti uvedena za nove javne i poslovne zgrade, zatim za postojeće javne i poslovne zgrade, a na kraju će doći na red nove stambene zgrade.
– Investicija se, bez državnih poticaja, vraća tek za dvadesetak godina – upozoravaju u HKIG-u.
Iako se u javnosti mogu čuti procjene da bi se obveza ugradnje solara u nove stambene zgrade mogla uvesti već 2024., u Komori su suglasni s procjenama da je EK predložila 2026. kao godinu u kojoj bi se počela primjenjivati obveza. Neke članice EU već su uvele obveznu ugradnju solara u stambenu novogradnju.
