Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga, koja može uzrokovati smrt. Svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. U SAD-u bolest je četvrti uzrok smrti. Napada kratkotrajno pamćenje i uništava neurone i veze u moždanoj kori što dovodi do značajnog gubitka moždane mase. Bolest je prvi opisao psihijatar Aloysius Alzheimer 1906. godine, a prvi čovjek koji je obolio od bolesti je žena Auguste Deter, koja je umrla 8. travnja 1906. u 56. godini, koja je oko sedam godina prije smrti oboljela od Alzheimerove bolesti. Kada bolest napadne um, pamćenje je vrlo kratkotrajno. Informacije koje tada čovjek dobije zaboravlja u roku od nekoliko minuta, a i često je razdražljiv i agresivan. Alzheimerova bolest se može potpuno utvrditi nakon što se pregleda tkivo pod mikroskopom, što je moguće tek poslije smrti. Zbog toga, liječnici se oslanjaju na druge tehnike da bi dijagnosticirali Alzheimerovu bolest. Tjelesna aktivnost može pomoći u moždanoj aktivnosti, stabilizacijom mozgovnog krvotoka i povećavanjem neurotransmitera koji štite mozak i usporavaju procese starenja. Preporučuje se vježbati ujutro jer je tada mozak najstrpljiviji. Osoba koja provodi vježbe sa osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti treba imati puno strpljenja i ulagati puno truda kako bi oboljele motivirala u obavljanju aktivnosti.
Sportskom društvu Spartak dodijeljena su sredstva kojima će se financirati projektne aktivnosti kroz 24 mjeseca pod nazivom „Sportom, zabavom, edukacijom i glazbom za sretnije umirovljeničke dane“. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.727.992,12 kuna, a iznos EU potpore 1.468.793,30 kuna. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sportskog društva Spartak.
spartak_umirovljenici
