U starijoj životnoj dobi s depresijom često se javlja i anksioznost. Anksioznost možemo opisati kao reakciju na nespecifičan podražaj, predviđanje buduće opasnosti koja se manifestira kao složen i neugodan osjećaj tjeskobe, bojazni, napetosti i nesigurnosti. Anksioznost je normalna pojava u svakodnevnom životu. Ona ima motivacijsku i adaptivnu funkciju, potiče promišljanje, planiranje i oprez te sprječava ponovna izlaganja neugodnim i bolnim situacijama. No, patološka anksioznost je mnogo intenzivnija i pojedinac nema kontrolu nad njom zbog čega se često javlja i izvan opasne ili prijeteće situacije, traje dugo nakon stresa ili opasnosti, utječe na mišljenje i ponašanje osobe te ometa njeno svakodnevno funkcioniranje.
Kod starijih osoba simptomi anksioznosti često se preklapaju s medicinskim stanjima, primjerice hipertireozom, odnosno stanjem povećanog rada štitnjače, koje može rezultirati sličnim simptomima poput nervoze, brzog i pojačanog rada srca, osjećajem neugode pri boravku u toplim prostorijama, prekomjernog znojenja, drhtanja ruku, umora i gubitka težine. Gerijatrijski pacijenti stoga češće izražavaju simptome anksioznosti kao somatske probleme, a ne kao psihološke zbog čega rjeđe traže pomoć stručnjaka. U starijoj dobi anksioznost je povezana s medicinski neobjašnjivim simptomima, povećanim traženjem medicinske pomoći, kroničnim bolestima, niskom kvalitetom života i invaliditetom. Anksioznost se u starijoj dobi javlja i kao posljedica suočavanja s opadanjem spoznajnih i fizičkih funkcija te drugim psihološkim stresorima odnosno kao sekundarni simptom u podlozi lošijeg općeg zdravstvenog stanja. Anksiozne starije osobe su ovisnije o tuđoj pomoći i veći su teret obiteljima, slabije su disciplinirane u uzimanju lijekova, imaju smanjeno zadovoljstvo životom, veće poteškoće pamćenja i mišljenja te češće poručuju o osjećaju usamljenosti.
Uključivanje u razne preventivne programe, tečajeve, radionice, slobodne aktivnosti, sportske aktivnosti, hobije (npr. pjevanje u zboru, ples, čitanje, rješavanje križaljki, društvene igre…) ili jednostavno samo druženje s drugim ljudima omogućava starijim pojedincima da dožive ugodne emocije, osjećaju se korisnima, održavaju društvene odnose. Ujedno, sudjelovanje u raznim društvenim aktivnostima može pomoći u održavanju i poboljšanju kognitivnih sposobnosti i vještina kod pojedinaca starije životne dobi te poboljšati njihovo funkcioniranje na kognitivnoj, emocionalnoj i socijalnoj razini, smanjiti doživljavanje stresa i potaknuti razvijanje strategija za suočavanjem sa stresnim situacijama, smanjiti osjećaj usamljenost i tjeskobe, pozitivno utjecati na tjelesno zdravlje i njihov osjećaj blagostanja odnosno njihovo mentalno zdravlje.
Sportskom društvu Spartak dodijeljena su sredstva kojima će se financirati projektne aktivnosti kroz 24 mjeseca pod nazivom „Sportom, zabavom, edukacijom i glazbom za sretnije umirovljeničke dane“. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.727.992,12 kuna, a iznos EU potpore 1.468.793,30 kuna. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sportskog društva Spartak.
spartak_umirovljenici
