Predstavljen je prijedlog novih gradskih autobusnih linija. Zadatak da ih osmisli dobila je konzultantska tvrtka Ernst&Young savjetovanje u sklopu projekta ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika – povećanje broja putnika u javnom gradskom prijevozu’. Prijedlog novih linija samo je dio opsežne prometne studije naručene u sklopu projekta.
– Do sad je napravljena detaljna analiza postojećeg stanja šibenskog prometa, provedeno je opsežno terensko istraživanje u sklopu kojeg je analiziran postojeći cestovni i javni linijski promet. Dobiveni su podaci o intenzitetu distribuciji i strukturi cestovnog prometa te podaci o broju ulaza i izlaza putnika putnika na svim autobusnim linijama i stajalištima gradskog prijevoza, detaljno su definirani operativni pokazatelji, te se na kraju nadogradio i ažurirao prometni model Grada Šibenika putem kojeg će se buduće linije mjerit i valorizirati. – rekao je Mateo Uravić, jedan od stručnjaka koji sudjeluju u izradi studije.
Nove linije svakako bi trebale biti funkcionalnije nego do sada. Prijedlog je stručnjaka da ih bude pet. To su linija br 1. Meterize Vidici, linija broj 2. Šubićevac- Ražine, linija br 3. Njivice Mandalina, linija br 4. Brodarica – Autobusni kolodvor, te linija br 5. Zablaće – Autobusni kolodvor.
– Sam koncept dosadašnjeg javnog gradskog prijevoza u Šibeniku prema postojećem stanju nije bio idealan iz razloga što su se linije iz prigradskih naselja i gradskih četvrti zabijale u središte grada i vraćale nazad bez ikakvog prolaska kroz grad, brojevi polazaka su bili rijetki. Operativno vrijeme autobusa je bilo u prosjeku 4 sata unutar radnog dana, što znači da autobus 20 sati praktički nije bio operabilan nigdje, tako da to pokušavamo promijenit. Kroz nabavku 11 novih autobusa se situacija se može puno popravit uz dobru organizaciju – nastavlja Mateo Uravić.
Većina novih gradskih autobusnih linija prolazit će kroz ulicu Stjepana Radića tako da će se na relaciji od Vidika i Bioca do Kronjinog magazina autobusi prolaziti u prosjeku svakih 10 minuta. To bi trebao biti i više nego dovoljan motiv da se građani napokon počnu služiti javnim gradskim prijevozom, pogotovo ako se zna da će se kretanje i dolasci autobusa moći vidjeti i na novim informativnim zaslonima koji će se postaviti na autobusnim stajalištima. Prijedlog novih linija je već predstavljen predstavnicima Grada i svih gradskih četvrti te većih zamjerki nije bilo. Ova velika prometna studija još nije gotova, pred konzultantima je još posao organizacije usluge javnog prijevoza koju će operativno provoditi poduzeće Gradski parking.
– Sve dalje se svodi na samu organizaciju te usluge. Znači treba od strane Gradskog parkinga koji će upravljati novim autobusima, uspostaviti dovoljan broj vozača, uspostavit cijelu sustav, blagajne, računovodstva, osoblja, servisiranja itd. To je druga strana priče koja nam slijedi. Moramo definirati i cijene i tarifne strukture, financijski model i sustav informiranja putnika. Znamo da se radi i aplikacija, te informativni sustav na stajalištima tako da sve to treba spojit u jednu cjelinu. Tu je još i operativni menagment, moramo napravit prijedlog ustrojstva samog gradskog parking da im koliko je moguće, pomognemo u izazovu obavljanja komunalnog autobusnog prijevoza – rekao je Mateo Uravić.
Studija bi trebala konačno biti gotova početkom srpnja. Dio je velikog projekta pod nazivom ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika – povećanje broja putnika u javnom gradskom prijevozu’ u sklopu kojeg je već sagrađena podzemna garaža i logistički centar Poljana, nabavljeno je 11 novih niskopodnih autobusa, izrađuje se prometna aplikacija za pametne telefone, a Šibenik će dobiti i nova moderna autobusna stajališta opremljena informativnim zaslonima na kojima će se moći pratiti kretanje autobusa i dobiti sve informacije o linijama.
Projekt operativno provodi poduzeće Gradski parking d.o.o sa Gradom Šibenikom kao partnerom. Financiran je iz Operativnog fonda konkurentnost i kohezija EU. Ukupna vrijednost projekta iznosi 99.847.705,83 HRK, od kojih se 73.801.381,09 HRK planira sufinancirati iz Kohezijskog fonda, a 13.023.773,13 HRK iz sredstava korisnika.
