Najpoznatiji i jedini hrvatski profesionalni folklorni ansambl LADO gostuje na Tvrđavi sv. Mihovila, danas 31. srpnja 2014. godine. Ansambl LADO osnovan je prije 65 godina sa zadaćom i ciljem istraživanja, prikupljanja, umjetničke obrade i scenskog prikazivanja najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Preostalih 50-ak ulaznica moći će se kupiti na glavnom ulazu u Tvrđavu sv. Mihovila.
U sklopu predstavljanja Ansambla LADO u predvorju Tvrđave sv. Mihovil od utorka 28. srpnja postavljena je izložba plakata izvornih narodnih nošnji u vlasništvu Ansambla. Ansambl LADO posjeduje jedinstvenu kolekciju narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote (preko 1200 kompleta), pa je svaki koncert Ansambla, uz pjesmu i ples, ujedno i svojevrsna revija originalnog hrvatskog tradicijskog ruha.
Ukupno 75 minuta plesnog koncerta LADO će započeti izvedbom LADARKI u nenadmašnoj koreografiji Zvonimira Ljevakovića, na glazbu maestra Emila Cossetta, inspiriranu hrvatskom tradicijskom glazbom.
Ladarke – Još nedavno bio je u srednjoj Hrvatskoj običaj da se početkom ljeta, o Ivandanu, složi nekoliko posebno uređenih i u pjesmi uvježbanih djevojčica, zvanih “ladarke”, koje su obilazeći selo pred svakom kućom “ladale” tj. pjevale starinsku obrednu popijevku, želeći tako domarima dobru ljetinu i svako dobro. Ne samo da mnogi zborovi diljem svijeta izvode ovu skladbu, već je ona postala sinonim za vrhunski folklorni doživljaj u folklornom miljeu.
Slijede plesovi iz različitih krajeva Hrvatske kojima je obuhvaćeno hrvatsko tradicijsko blago: Slavonske kraljice – U sjeveroistočnoj se Hrvatskoj do pedesetih godina 20. stoljeća, o blagdanu Duhova, njegovao godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje. Djevojačke povorke obilaze selo pjevajući kraljičke pjesme. Naprijed idu kraljevi, djevojke u svilenoj svečanoj nošnji s muškim oznakama: bogato ukrešenim šeširima na glavi i sabljama u ruci, a zatim kraljice mlade djevojke. Iako izvode vrlo slične pjesme, kraljice se znatno razlikuju od mjesta do mjesta, stoga postoji nekoliko tipova tog običaja. Na UNESCO-voj listi zaštićen je običaj iz sela Gorjani.
Krčki tanac – Na najvećem otoku gornjeg Jadrana, na Krku najpopularniji ples je “tanac”, koji se pleše uz svirku dviju “sopela”. “Tanac” se pleše u svim svečanim zgodama, u svatovima i o karnevalu, na trgu i u kući.
Med Murom i Dravom – Na kranjem sjeverozapadu Hrvatske smjestilo se Malo Međimurje. Taj cvetnjak Horvatske obgrljen rijekama Murom i Dravom područje je prebogate glazbene i plesne tradicije. Kroz tisuće zapisanih popijevki skromni seoski čovjek izrazio je najvažnije vrednote svog postojanja: ljubav prema svojem Međimurju, voljenoj grličici, odnos prema životu i smrti te svim tugama i radostima koje bi ga snašle.
Ej sviraj Pavo – “Sviraj Pavo u te tvoje gajde, ej, sviraj Pavo kolo polagano…”
Gajde i kolo ishodište su glazbene i plesne tradicije Baranje. Osebujne narodne nošnje, poskočice i bećarce, te mnoštvo temperamentnih plesova “udvoje” i “utroje” sačuvali su baranjski Šokci sve do današnjih dana.
Primoštensko kolo – U Primoštenu (na jadranskoj obali) i njegovom zaleđu nastali su zanimljivi folklorni oblici koji podjednako sadrže jadranske i dinarske elemente.U nošnji i pjesmi kod djevojaka pretežu jadranski, a kod momaka dinarski detalji. Slično je i kod kola koje se izvodi uz bubanj i neobavezno preludiranje mješnica.
Bunjevačko momačko kolo – Preko rijeke Dunava, u sjeverozapadnom dijelu Vojvodine – Bačkoj, žive Hrvati Bunjevci. Njihov najomiljeniji ples je «momačko kolo» u kojem posebno dolazi do izražaja vještina momaka, koji kvrckajuči zvečkama pričvršćenim na čizmama, postižu posebne zvučne i ritmičke efekte.
Linđo – U široj okolici Dubrovnika, turističkog bisera Hrvatske i Mediterana, najpopularniji ples je kolo poskočica poznatiji pod nazivom linđo. Odlikuje se izraženim temperamentom te bogatstvom i ljepotom plesnih figura. Pleše se uz pratnju starog narodnog instrumenta lijerice, a plesom ravna kolovođa koji određuje parove i duhovitim doskočicama najavljuje promjene figura.
Prigorski plesovi – U selima neposredne okolice Zagreba još se do nedavno plesao na svadbama starinski ples «sukačko» – ples svatovskih kuharica. «Polka», koja je od davnih vremena udomaćena u sjeverozapadnim područjima Hrvatske, još se i danas pleše. «Drmeš» se plesao najviše u praznične dane, a ovdje u Prigorju ima i svoju interesantnu varijantu «drobničicu» kada usred žestokog plesanja, plesači zastanu u mjestu i cijelim tijelom sitno potresuju.
Podravski svati – Plesom, pjesmom, svirkom i nošnjom ovdje se prikazuju dvije skice iz podravskog svatovskog običaja: mladoj pletu vijenac, a zatim svatovi polaze.
Glavne su osobe u radnji: mladenka, mladoženja, podsnehalje, stare majke i zastavnici.
Ansambl LADO na Tvrđavu dolazi u punom sastavu, ukupno 36 vrhunskih plesača, koji su istovremeno i izvanredni pjevači, s lakoćom se transformiraju iz plesnog ansambla u reprezentativan folklorni zbor.
Glazbenu podlogu nastupu osigurava 14 odličnih glazbenika koji sviraju na pedesetak različitih tradicijskih i klasičnih instrumenata.
Uzbudljiv vikend na Tvrđavi nastavlja se u petak i subotu, 1. i 2. kolovoza kada u sklopu SuperUho festivala nastupa The National.
