Fra Lujo Marun, pionir i utemeljitelj hrvatske arheologije, pronašao je na današnji dan 1892. godine dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe Velikoga Zavjeta u Biskupiji kod Knina.
Pralik Gospe Velikoga Zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća. Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078.
Na ravnoj plohi nalazi se Pralik Gospe, koja drži ruke na prsima s okrenutim dlanovima prema van. Oko glave je aureola. Preko ramena prebačen je plašt. Urezan je križ iznad glave i iznad čela. Pralik Gospe nalazi se unutar trokutastog zabata, koji se sastoji od nekoliko kamenih ulomaka. Na rubu zabata su stilizarane kuke, a ispod njih stilizirane palmete. Ispod Pralika Gospe je luk na kojem je latinski natpis: ‘SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO’ u prijevodu ‘Zdravo Kraljice, zdravo Djevice’.
Fra Lujo Marun 1886. je godine predvodio istraživanje na području bazilike sv. Marije u Biskupiji, kad se i pronašlo temelje ove bazilike. 1888. je godine fra Lujo Marun otkrio ostatke ranosrednjovjekovne crkve sv. Cecilije na položaju Cecela, nedaleko od Stupova kod sela Biskupije. 1892. je godine objavio tek kratak izvještaj o otkriću, a sljedeće godine i tlocrt crkve.
U sklopu proslave 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata 1976. godine izrađena je replika Pralika Gospe Velikoga Zavjeta u srebru i zlatu.
