Light verzija jogurta, “zdrave” žitarice, proizvodi “bez šećera”… Sva ta hrana navodi nas na to da u svoj organizam unosimo nešto što ima manje kalorija. No je li to zaista tako?
Kalorije su jedinica energetske vrijednosti hrane. Predstavljaju količinu energiju koju je potrebno donijeti jednom gramu da bi mu se temperatura promijenila za jedan Celzijev stupanj. Kada je riječ o prehrani, kalorije se odnose na energiju oslobođenu iz hrane tijekom procesa razgradnje, odnosno probave, piše portal Zadovoljna.
Važno je spomenuti i to da se energetska vrijednost hrane na deklaracijama proizvoda navodi u kilokalorijama (kcal). Dakle, kada govorimo o kalorijama, zapravo se misli na kilokalorije.
Ženskom je organizmu u prosjeku potrebno 1500 kalorija dnevno za održavanje postojeće težine, i to ako je riječ o sjedilačkom načinu života, dok se kod muškaraca ta brojka penje na 2000 te povećava ako se on bavi sportom, baš kao i kod žena.
No često nas namirnice kojima smo okruženi znaju navesti na krivi trag te smo zbog načina na koji se pojedine namirnica oglašavaju uvjereni da jedemo nešto što je “zdravo”. Upravo su takve namirnice koje donosimo u nastavku.
Dakako, ni jedna od ovih namirnica sama po sebi neće uzrokovati nakupljanje kilograma gleda li se izolirano, no kada se one kombiniraju međusobno ili s drugom kaloričnom hranom, svakako utječu na stvaranje masnih naslaga.
To ne znači da trebamo brojiti svaku kaloriju, no ako u ovom trenutku radimo na sebi i svome tijelu, dobro je znati u kojim se namirnicama kriju dodatne kalorije. Uz neizostavne light verzije mliječnih proizvoda i žitarica za koje odavno znamo da su prepune šećera, evo još nekih namirnica.
1. Kokosovo ulje
Kokosovo ulje ima vrlo široku primjenu u domaćinstvu te je bez njega vrlo često nezamislivo okrenuti se zdravijem načinu života. Jedna čajna žličica kokosova ulja ima 120 kalorija te 12 grama zasićene masti, što odgovara 60 posto potrebne količine masnoća u jednom danu. No kako mislimo da je mnogo zdravije od drugih biljnih ulja, što i jest činjenica, lako ćemo u tavu prije prženja dodati i do dvije-tri žličice, a time smo već unijeli više od dodatnih 300 kalorija u svoju prehranu.
2. Proizvodi bez glutena
Posljednjih je nekoliko godina postalo pomodno ne jesti hranu koja sadrži gluten, no ako ne patite od celijakije ili netolerancije na gluten, zaista nema razloga zašto bi se konzumirala hrana bez glutena. Proizvodi bez glutena nisu ništa zdraviji od onih koji ga sadrže; naprosto su samo namijenjeni spomenutim zdravstvenim stanjima. Ipak, kada posegnemo za tjesteninom bez glutena, uvjereni smo da sadrži i manje kalorija jer je riječ o razvikanoj, “zdravijoj” verziji. Istina ne može biti dalje od toga.
3. Pripremljene mješavine za koktele
Tijekom ljetnih mjeseci češće nego ikada posežemo za koktelima, a i u trgovinama se nudi velik izbor unaprijed pripremljenih mješavina. Iako se to na prvi pogled čini kao mnogo praktičnija i jeftinija opcija nego da kupujemo sve sastojke i miješamo ih sami zajedno, takve mješavine sadrže vrlo velike količine šećera.
4. Kupovna granola
Granola u obliku pločica s dodacima često se prezentira kao najjednostavniji način zdrave prehrane za kojom možemo posegnuti kada smo u gužvi ili izvan kuće. No upravo i ona ima vrlo visok postotak šećera, a premalo ostalih sastojaka.
Ipak, kako su zaista često praktične, potražite one koje u sebi imaju barem 4 grama proteina i vlakana te manje od 6 grama dodanog šećera. Također obratite pažnju na to da u sastojcima prvo navedeno bude zaista hrana poput badema, datulja ili jabuka.
5. Umak od rajčice
Baš kao i kečap, umak od rajčice koji koristimo u umacima zasićen je šećerom, ali i visokim postotkom natrija koji zajedno duže čuvaju svježinu proizvoda. Srećom, na tržištu postoje i verzije bez dodanog šećera, samo treba obratiti pozornost na deklaraciju. No uvijek je najbolja opcija da sami napravimo svoj umak od svježih rajčica kojih trenutačno ima u izobilju.
6. Zamjene za meso
Više nego ikada ranije naše su trgovine preplavljene proizvodima koju nude zamjenu za mesu. Namijenjeni u prvom redu veganima i vegetarijancima, ti proizvodi nude zamjene koje imitiraju kobasice, hrenovke, odreske i druge mesne prerađevine. No baš zbog toga što imitiraju drugu hranu, moraju biti itekako industrijski prerađene, a to nerijetko uključuje velike količine natrija, šećera i raznih emulgatora.
7. Salata s dresingom
Kada pazimo na ono što unosimo u sebe, vrlo često u restoranima posežemo za salatama, naročito u ovim ljetnim mjesecima. Međutim, ako je na tu salatu dodan dresing koji sadrži nešto više od maslinova ulja, soli, limuna ili pak jogurta, salata može postati prava kalorijska bomba. Zato je dobra ideja u restoranu zamoliti da vam donesu salatu bez dresinga pa je sami začinite dostupnim začinima.
