Roko Dobra, pjesnik, prozaik, kazališni i književni kritičar, bit će sahranjen danas u 14 sati na mjesnom groblju rodnoga Žirja. Umro je u utorak u Zadru, u 87. godini.
Roko Dobra, rođen je na zadnjem pučinskom napučenom otoku šibenskog arhipelaga Žirju 28. listopada 1930. godine. Osnovnu školu pohađa u rodnom mjestu, Radničku gimnaziju u Šibeniku, a na Filozofskom fakultetu u Zadru studira i diplomira hrvatski jezik s jugoslavenskim književnostima i povijest umjetnosti 1969. godine. Dobra je vrlo rano počeo pisati pjesme, još u izbjegličkom logoru El Shatt u Drugom svjetskom ratu. Prvu je pjesmu objavio u jednom prigodnom biltenu 1947. godine u Splitu.
U Šibeniku 1951. pokreće i uređuje književni časopis “Naša mladost”, u kojemu je objavio i svoj prvi sonet. Uz tekstove u prozi i stihu, kojih je još gotovo za šest pristojnih knjiga (Iznenadni susret, Osvrti i ogledi, Kazališne kritike, Svrstani soneti i Žirajski soneti na idiomu govora otoka Žirja, te sonetni vijenac Zavjet Crnoj nevjesti) objavljeno mu je i petnaest knjiga pjesama, pretežno soneta. O Roku Dobri, nadasve afirmativno, pisala su značajna književna imena, a od kojih je spomenuti: Zlatka Tomičića, Cvjetka Milanju, Zvonimira Mrkonjića, Tonka Maroevića, Luku Paljetka i Slobodana Novaka.
