Knjiga Ivice Poljička ‘Povijesna jezgra Šibenika: između propadanja i revitalizacije’, objavljenu 2016. u nakladi Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’ Šibenik, Muzeja grada Šibenika i Veleučilišta u Šibeniku, predstavljena je u petak u okviru programa Noći knjige u šibenskoj knjižnici. Uz autora knjigu su predstavili, u ime nakladnika Vilijam Lakić ravnatelj knjižnice te sociologinja, doktorica znanosti Anka Mišetić i šibenski arhitekta, magistar Gustav Červar.
– Najveći dio knjige odnosi se na proučavanje stare šibenske jezgre i to su njegovana dva pristupa. Analitički gdje se razmatra razdoblje od razvitka modernog Šibenika na ovamo, i drugi koji se odnosi na baš ovaj suvremeni dio pri čemu su korištene metode poput intervjua sa različitim dionicima od samih stanovnika, stručnjaka koji se bave starom gradskom jezgrom i drugih korisnika gradske jezgre. Korišteni su i eseji koje su pisali srednjoškolci i šibenski studenti. Na taj način stvorena je jedna cjelovita slika onoga što stara gradska jezgra jest bila Šibeniku, što ona danas predstavlja i pred kojim se ona izazovima danas nalazi, rekao je Poljičak.
U knjizi se, po Poljičkovom mišljenju, može pronaći širok čitalački krug zainteresiranih za temu. Knjiga je pisana za sociologe i studente društvenih znanosti koje zanima prostor i razvoj gradova, ali s druge strane, drži Poljičak, s obzirom da knjiga ima jasnu, prepoznatljivu šibensku crtu, Šibenčani i svi oni koji imaju neke emocije prema Šibeniku pronaći će se u njoj i pronaći će barem dio koji će im biti zanimljiv.
– Knjiga pri kraju ima jedan dio nuđenja pristupa gdje se ustvrđuje da gotovih recepata za revitalizaciju nema. Moje je mišljenje da treba napraviti mrežu svih dionika koji su uključeni u život stare gradske jezgre, bilo da je riječ o stanovnicima, bilo da je riječ o drugim stanovnicima Šibenika koji dolaze u staru jezgru, također i brojne stručnjake koji se bave različitim temama koje se odnose na staru gradsku jezgru, a trebalo bi uključiti i poduzetnike koji tu žive i rade. Ti interesi često znaju biti suprotstavljeni, ali upravo zbog toga je, po meni, rješenje da pokušamo svi sjesti za stol i vidimo koji su prioriteti da stara gradska jezgra postane srce grada i da u njoj ostanu živjeti stanovnici, rekao je Poljičak.
Za Anku Mišetić nova Poljičkova knjiga predstavlja Šibenik i govori o identitetu grada, a s druge strane progovara o općim temama koje su danas u fokusu urbane sociologije pa su zanimljive za sve istraživače gradova.
– Izrazito vrijednim u ovoj knjizi smatram izvorne iskaze ispitanika, sugovornika, građana Šibenika koji govore o iskustvu života u povijesnoj jezgri. Knjiga donosi sveobuhvatno razmatranje potencijala i mogućnosti revitalizacije šibenske povijesne jezgre. Jedna od temeljnih karakteristika grada općenito je njegova stalna transformacija. Danas na tu transformaciju djeluju globalizacija posljedica koje je ujednačavanje, unifikacija i na neki način prijeti potiranjem posebnosti i identiteta, no s druge strane takav proces izaziva i neku vrstu reakcije, odnosno potrebu da se sačuvaju identiteti, da se oni osvježe, da im se da jedno novo značenje i da se na taj način gradovi na svjetskoj pozornici pojavljuju u svojimlokalnim specifičnostima, rekla je Anka Mišetić.
Po njezinim riječima knjiga Ivice Poljička ima za cilj odgovoriti na temeljna pitanja kako upravljati transformacijama u povijesnim jezgrama kako bi se one revitalizirale sukladno nekim općim vrijednostima oko kojih postoji konsenzus, a tiču se održivog razvoja.
– Tim se ciljem nastoje izbjeći dvije zamke u koje danas najčešće upadaju transformacije povijesnih jezgri. Jedna je muzealizacija gdje se grad pretvara u jednu statičnu strukturu koju se pokazuje u kojoj nedostaje životnih sokova i procesa i jezgra odumire i u nekim elementima poprima značajke periferije. Druga zamaka u koju povijesne jezgre danas mogu upasti je turistifikacija gdje se grad počinje transformirati po mjeri potreba turista pri čemu lokalno stanovništvo u najvećoj mjeri pati i gubi se održiva osnovica održivog razvoja jezgri, upozorila je Mišetić.
Suživot baštine i suvremenosti je jedan od najtežih zadataka u revitalizaciji, a Poljičak, po riječima Anke Mišetić, u knjizi na više mjesta naglašava da se revitalizacija ne odnosi samo na intervencije u fizičkoj strukturi, nego je riječ i o oživljavanju socijalne komponente grada.
– Neponovljivost doživljaja šibenske povijesne jezgre temelji se na interakciji ljudi i prostora preko koje se konstruira specifičan urbani identitet. To se potvrdilo istraživanjem opisanim u knjizi, no potvrdili su se i brojni problemi koje šibenska jezgra dijeli sa sličnim jezgrama u hrvatskim primorskim gradovima. Među njima su manjak sadržaja, iseljavanje mladih, negativni utjecaj turizma, problem infrastrukture, zapuštenost i propadanje. Prednosti života u povijesnoj jezgri izražavaju se, pak, na razini jednog općenitog potencijala koji tek treba ispuniti s konkretnim sadržajem, naglasila je Mišetić.
Zaključila je kako se ova knjiga u velikoj mjeri čita kao priča o gradu i njegovoj jezgri.
– Svaki stanovnik živeći u gradu, sa svojim iskustvima, emocijama i rutinama u svakodnevici, čini jedan dio tog finog tkanja grada koji onda zadobiva taj svoj konačni identitet i na osnovu toga se stvara neponovljivi duh mjesta na temelju kojeg se stanovnici povezuju s gradom i stvara se kolektivna memorija kao trajna baština koja nije materijalna, već je jedna priča o gradu koja ispunjava grad i njegov identitet. Ovom knjigom otvorila se mogućnost građanima da izraze svoje mišljenje, stavove, svoje želje povezane s urbanim razvitkom grada. Taj osjećaj uključenosti potiče ispitanike na daljnje promišljanje različitih dimenzija problema o kojima samostalno, možda, ne bi ni razmišljali na taj način. Umijeće upravljanja razvojem grada je zapravo umijeće vođenja dijaloga različitih interesa, njihovo balansiranje i postizanje konsenzusa ili kompromisa o razvoju grada za koji su svi, na svoj način, zainteresirani. Ova knjiga je u tom smislu doprinos oblikovanju kriterija i smjernica za razvoj grada, zaključila je Mišetić.