Na Konferenciji o temi ‘Održiva marikultura – temelj plavog rasta i gospodarskog razvoja Šibensko-kninske županije’ predstavljena je danas u šibenskoj Gradskoj vijećnici studija ‘Mapiranje resursa i održivo upravljanje sektorom marikulture u Šibensko-kninskoj županiji’. Studiju je, u okviru projekta ‘CODE Aquaculure, koji provodi Razvojna agencija Šibensko-kninske županije u suradnji s CroNoMarom i institutom NOFIMA AS iz Norveške, izradila tvrtka ‘Zelena infrastruktura’, a rezultate studije predstavio je Tomi Haramina, voditelj izrade.
– Među važnijim rezultatima je osam novih zona pogodnih za marikulturu i neškodljivih za druge gospodarske grane što bi značilo potencijal od dodatnih 18 tisuća tona ribe, te nove i proširene zone za uzgoj školjkaša. Studija je za polazište imala postojeće resurse kako bi se utvrdio pravi potencijal Šibensko-kninske županije za razvoj sektora marikulture. Identificirajući stanje, standarde i trendove u marikulturi, ta grana na svjetskoj razini raste po stopi od 6 do 8 posto, u 2012. godini rast je bio čak 12 posto. U Europskoj uniji proizvodnja stagnira, a uvoz raste.U Hrvatskoj proizvodnja polako raste zahvaljujući samo jednoj tvrtki ‘Cromarisu’, a potrošnja je još uvijek ispod prosjeka. U Šibensko-kninskoj županiji proizvodnja bijele ribe je vrlo niska, plava riba je ograničena kvotama, a školjaka se proizvodi oko dvije tisuće tona i postoji veliki potencijal za povećanje proizvodnje, kazao je Haramina.
Svu proizvodnju tune Hrvatska izvozi u Japan, a gotovu svu bijelu ribu iz uzgoja u Italiju i nešto malo u ostatak EU. Zaključak je kako Šibensko-kninska županija ima goleme neiskorištene resurse u marikulturi koje treba razumno iskoristiti jer potreba za proizvodima marikulture postoji i na domaćem i na inozemnom tržištu. Studija je također utvrdila kako postoji potencijal za uzgoj nekih vrsta koje se ne uzgajaju tradicionalno u Hrvatskoj, poput jakobove kapice, romba i lista, pastrve i algi.
– Marikultura je kao strateški sektor prepoznata u svim našim razvojnim dokumentima i prostorno planskoj dokumentaciji, a još u 15. stoljeću Juraj Šižgorić je napisao da u Šibeniku imamo dagnje koje su osebujne kvalitete. Sektor marikulture je vrlo kompetitivan na globalnoj razini i brzorastući je, s jedne strane zbog trenda zdrave hrane i s druge strane imamo vrlo nepovoljnu situaciju s ulovom, odnosno ribljim resursima. Prosječni stanovnik EU pojede oko 25 kilograma marikulturnih proizvoda, a u zemljama južne Europe prosjek je do 35 kilograma, kazala je Mira Lepur, ravnateljica županijske Razvojene agencije.
U svom uvodnom govoru na Konferenciji šibensko-kninski župan Goran Pauk je istaknuo kako je jedna od politika županije razvoj održive marikulture te je najavio skoru realizaciju Purifikacijskog centra za školjkaše u Šibeniku za koji je pri kraju postupak ishodovanja građevinske dozvole. Vrijednost tog projekta, koji će biti realiziran u uvali sv. Petra, je 550 tisuća eura.
– Obalna područja privlače različite korisnike što za posljedicu ima njihovo nadmetanje, s jedne strane za korištenje obalnih i morskih resursa, a s druge strane postoji jak interes za njihovu zaštitu. U Studiji razvitka akvakulture 2000. godine analizirano je 15 lokacija na području naše županije, ali nije proveden i odabir zona po principima integralnog upravljanja. Razvojem nautičkog turizma i urbanih sredina te usvajanjem novih propisa okolnosti su se poprilično promijenile u odnosu na tu studiju. Trenutno je u svrhu uzgoja školjki putem koncesija u Šibensko-kninskoj županiji dato 254 tisuće četvornih metara s kapacitetom 2.900 tona, te za uzgoj ribe 247 četvornih metara s kapacitetom 1.350 tona. Očekujem da će nam ova studija pomoći u plansko-upravljačkom procesu i omogućiti poduzetničke inicijative te zapošljavanje i gospodarski rast koji će osigurati zaštitu pomorskog dobra u našoj županiji, rekao je župan Pauk.
