S oznakama lokacija špilja koje naš narod, uz časne iznimke, doživljava kao prirodne podzemne deponije karta Hrvatske, ali posebno i špiljskim objektima bogata Šibensko-kninska županija, crveni se uzduž i poprijeko. Skoro da i nema speleološkog objekta koji, uz vrijedne speleologe, nije otkrilo i domicilno stanovništvo koje valjda misli da špilje funkcioniraju kao crne rupe u svemiru i sve što u njih ubace nestaje samo od sebe. Društvo smo koje stvara sve više otpada i konstantno nešto odbacuje, ali i društvo vremenu nedoraslih pojedinaca kojima su špilje u kršu tek rupe u zemlji u koje mogu odbaciti sve što im više nije potrebno.
Uz inicijativu ‘Čisto podzemlje’ podaci o onečišćenim špiljama i jamama od sada su dostupni i na GIS portalima koji su dio državnog Informacijskog sustava zaštite prirode pa svi mogu provjeriti stanje našeg podzemlja. A ono je, prelagana je riječ, sramotno. Takva slika je slika nas koji živimo na ovim prostorima i smeće ‘guramo pod tepih’, u ovom slučaju u krške jame koje bi nam trebale biti bogatstvo i potencijal razvoja turizma, a ne prirodni kontejneri i potencijalna eko bomba za izvorišta pitke vode. Zbog toga se crvenimo na karti, ali još uvijek ne od srama.
– Prijave onečišćenja podzemlja mogu se uputiti izravno Ministarstvu zaštite okoliša i MUP-u. Do sada je bilo tek nekoliko akcija čišćenja smećem zatrpanih speleoloških objekata u našoj županiji, uglavnom na prostoru Nacionalnog parka ‘Krka’, no sustavnih akcija nema. U našim špiljama ima svega, od odbačenih minsko-eksplozivnih sredstava preko različitog kućnog smeća do klaoničkog otpada, opisuje stanje Aida Barišić, pročelinca komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza i aktivna članica Speleološkog odsjeka HPK ‘Sveti Mihovil’.
Aktivnosti speleologa tek su kap u moru onoga što bi cijelo društvo trebalo učiniti za naše jedinstveno podzemlje.
– Mi speleolozi smo tek mali segment zainteresirane javnosti, malobrojni smo i možemo tek ponuditi svoje slobodno vrijeme, znanje i ruke, a sustavne akcije bi morali financirati svi od državne do lokalne razine. Još veći problem je zaštita tih objekata nakon čišćenja. Ključni segment zaštite je edukacija stanovništva koja bi svakako trebala pomoći jer moramo naše ljude osvijestiti o činjenici da živimo u krškom kraju i da sve što uđe u podzemlje negdje mora i izaći, kaže Aida Barišić.
Zahvalu za ove podatke, koje nije dobro sakrivati već, zbog alarmantnog stanja, vojničkim rječnikom, mobilizirati daleko veće snage koje će uvesti red u hrvatskom podzemlju, dužni smo uputiti Speleološkom odsjeku Hrvatskog planinarskog kluba ‘Sveti Mihovil’ iz Šibenika koji uredno vodi katastar speleoloških objekata, foto i video dokumentira te dostavlja podatke inicijativi ‘Čisto podzemlje’.
A podzemlje nam je sve samo nije čisto.
Svrha sustava označavanja onečišćenih špilja je objediniti podatke o bioraznolikosti i zaštiti prirode da posluže kao jedinstvena podloga u kreiranju, organiziranju, planiranju te cjelovitom upravljanju zaštitom prirode.
– Objavom podataka speleoloških udruga u sustavu zaštite prirode i okoliša oni značajno dobivaju na važnosti jer su postali dio državnih digitalnih baza, a nisu objavljeni ‘samo’ na stranicama Inicijative. Naime, institucije u sustavu zaštite okoliša i prirode, kao i Jedinice lokalne samouprave, dobile su formalni izvor podataka temeljem kojeg mogu planirati svoje aktivnosti. Speleološka zajednica time je dobila važan novi alat koji će nam pomoći da se profiliramo kao relevantni partneri državnim institucijama u planiranju i provođenju zaštite Hrvatskog podzemlja, poručili su iz inicijative Čisto podzemlje.
U stanje se i sami možete uvjeriti na Bioportalu i na ENVI portalu, a svako spoznaju o onima koji uništavaju podzemlje Hrvatske i tjeraju nas da se svi skupa crvenimo zbog neodgovornih pojedinaca možete prijaviti, inicijativi Čisto podzemlje.
