– ‘Ajmo umirite se, skini čale, gledaj gore, ispruži koplje’ – govorio je Šime Strikoman preko megafona iz korpe vatrogasnih ljestvi s 30 metara visine okupljenim Vodičkim žudijama snimajući svoju 275. Milenijsku fotografiju, čime je započelo obilježavanje 100-te godišnjice vodičkih Čuvara Kristova groba. Nakon što su nazočili koncelebriranoj misi zadušnici za svoje umrle kolege, koju je predvodio župnik Franjo Glasnović, 140 žudija svih generacija okupilo se na trgu Rudina s kopljima u rukama i svojim tijelima oblikovalo Isusovu krunu za još jednu Strikomanovu ‘milenijsku’.
VLAST IH SLALA NA PRISILNI RAD
U prvim redovima našao se i najstariji među njima, 87-godišnji Miro Mateša i prisjetio se svojih mladenačkih dana iz doba žudijske službe.
– Nakon završenog rata moja generacija obnovila je žudije 1946. godine. Bili smo izloženi raznoraznih neugodnostima od komunističkih vlasti koji su nastojali zabraniti žudije i procesiju kroz mjesto na Veliki petak. Ipak, kako smo ja i još nekolika vjernika-žudija bili sudionici rata u partizanima, te godine su odustali od zabrane. Međutim, tri godine kasnije da bi spriječili žudijsku službu, mene su poslali na dosluženje vojnog roka, a 35 vjernika na prisilni rad – ispričao nam je vitalni starac Miro Mateša.
Poput Matešine, podjednaka je i priča 82-godišnjeg Šime Fržopa koji je bio žudija od 1948. do 1550. godine.
– Da bi ugasili žudije, mjesna komunistička vlast poslala je nas jedanestoricu na prisilni rad u Delnice pred Veliki tjedan. Oni su to onda zvali dobrovoljne radne akcije. No, žudije se ipak nisu ugasili, jer su žudijsku službu odmah preuzeli mlađi vjernici – prisjetio se barba Šime Fržop.
Šimina generacija Krste Crljenak ispričao nam je kako su mu, samo zato što je bio u žudijima, dvojica predstavnika komunističke vlasti prijetili i pištoljem.
– Bila su to teška vremena i na kraju sam završio godinu dana na prisilnom radu u Rijeci, a potom u Pločama – kazao nam je Krste Crljenak. Ali nije mi žao, jer smo našu tradiciju održalio do današnjih dana.
KAMENOVANJE PROCESIJE
Među starim žudijima koji su ponosno pozirali Strikomanu, pronašli smo i 78-godišnjeg Vladimira Juričev-Talijaša koji je, kako nam je kazao, stupio u žudije 1951. godine kao 17-godišnjak, a potom iduće tri godine bio i buzdobaj (vođa) žudija.
– Mi smo tada svjedočili našu katoličku vjeru, a komunistima je njihova ideologija bila iznad čovjeka. Bila su to opasna vremena, pa su vjernici bili izloženi brojnim neugodnostima. Zbog odanosti žudijima te 1952. godine dobio sam otkaz u Zanatskoj zadruzi u kojoj sam radio kao stolar, a zbog pjevanja u Crkvenom zboru dobio sam još jednom otkaz 1958. godine u Zadružnom kombinatu. – ispričao nam je Juričev-Talijaš.
Inače, tih, pedesetih godina, prisjetio se on, kada bi kroz mjesto išla procesija sa žudijama na Veliki Petak, komunisti bi je presreli i prepriječili put kozaračkim kolom.
– Jedne godine procesija je gađana i kamenjima, a tom prilikom razbijen je i feral kojeg je u ulozi Jude nosio pokojni Rožej Latin. Druge, pak, godine, provali su u kampanel i skinuli klapce sa zvona, pa se na Veliku subotu nisu mogla oglasiti zvona i slaviti Uskrs – kazao je Juričev, dodajući kako bi se znalo dogoditi da sve milodare u jajima u kolačima, koje bi žudiji skupili, zaplijenila bi ondašnja Milicija.
Nakon Milenijske fotografije, druženje žudija, kako i priliči za ovaj veliki jubilej, nastavljeno je u restoranu Moto-kluba ‘Okit’, gdje su brojne generacije nostalgično prisjetili zgoda i nezgoda iz doba žudija, kada su bili mladi i lijepi.
SATISFAKCIJA ZA ODANOST VJERI
Posebno zadovoljstvo na zajedničkom druženju bilo je primjetno kod dogradonačelnika Luke Lipića, aktualnog buzdobaja ‘Vodičkih žudija’, a koji je uz Šimu Strikomana iznio najveći organizacijski teret proslave 100-te obljetnice.
– Izuzetno sam sretan što smo po prvi puta uspjeli zajedno okupiti sve naše žudiji koji su kroz povijest čuvali Božji grob. Evo, predstojeći Uskrsnji blagdani su posljednji u kojima ću predvoditi žudije, jer navršavam 33 godine života. Naime, žudijsku služba se obnaša od 13 do 33 godine. Biti žudij, inače, velika je čast i obveza. A za postati žudijom, moraš imati sva tri kršćanska sakramenta, što znači biti kršten, pričešćen i krizman, te od malih nogu biti aktivan u župi u promicanju vjere. Kad se postane žudijom, dobije se zapravo satisfakcija i nagrada za odanost vjeri i Crkvi. Uspostavom hrvatske države žudijsku dužnost bilo je lako obavljati, ali našim starijim vjernicima koji su tu službu održavali i kroz nju zapravo očuvali nacionalni identitet, nije bilo lako. Bili su napadani, maltretirani i zatvarani- kazao je Luka Lipić.
ŽUDIJI U SVETOM TRODNEVLJU
Žudijska služba započet će na Veliki četvrtak u župnoj crkvi sv. Križa na Misi večere Gospodnje, kada će se pojaviti u ulozi dvanaestorice apostola i sudjelovati u obredu pranja nogu. Potom će odijeniti odore rimskih vojnika i postaviti stražu uz Kristov grob. Na Veliki pet sudjelovat će u Službi smrti Gospodnje i potom u procesiji gradskim ulicama „Muke Isusa Krista. Vrhunac žudijske službe bit će na Veliku subotu tijekom Mise Vazmenog bdijenja, kada nakon Isusova uskrsnuća žudije spektakularno padaju i biježe iz crkve.
PRVE ŽUDIJSKE UNIFORME STIGLE IZ BEČA!
Prema predanju, žudijski običaj čuvanja Božjeg groba u Svetom trodnevlju u Vodice je stigao iz Italije. Prvi čuvari Kristova groba bili su lovci s puškama, a potom su čuvari nosile uniforme austro-ugarske mornarice. Prvo čuvanje Kristova groba u uniformama rimskih vojnika, kakvo i danas postoji, zbilo se 1912. godine. Naime, dvojica Vodičana naručili su uniforme iz Bečkog kazališta, te je prvih šest kompleta stiglo na Veliku srijedu. Kako uniformi nije bilo dovoljno za sve čuvare, oni su je izmjenjivali međusobno. Danas Vodički žudiji“ u svojim rimskim odorama slove u Hrvatskoj kao najpoznatiji i najživopisniji čuvari Kristova groba tijekom Velikog tjedna. Upravo zbog njih vodički Veliki tjedan i Uskrs postali su vjersko-turistička atrakcija, prepoznatljiva diljem Europe.
NA USKRSNJI PONEDJELJAK FESTIVAL ŽUDIJA
Na Uskrsnji ponedjeljak s početkom u 12 sati započet će, pak, 12. Vodički festival žudija na guvnu. Prema najavama, na njemu će se okupiti oko tisuću čuvara Kristova groba iz 33 hrvatske župe.. Sveta misa služit će se u župnoj crkvi sv. Krića, nakon koje će uslijediti smotra svih žudija i neizbježna milenijska fotografija Šime Strikomana. Ujedno, održat će se sajam župa i prikaz uskrsnih običaja.