Velikoj većini je prvi susret s pojmom spasitelja na plaži bila američka serija ‘Baywatch’ u kojoj spasiteljice dimenzija 90-60-90 trče pješčanom plažom s crvenom plutačom u ruci. Proizvođačima plutača je naglo porasla prodaja, nije bilo kućanstva u kojoj se jedna nije našla, a dugotrajno gledanje serije je u našoj podsvijesti napravilo profil klasičnog spasitelja – Davida Hasselhoffa i Pamele Anderson.
Davida i Pamela na našoj obali nema, ali zato svake godine ima sve veći broj ljudi koji se odlučuju na ovaj ljetni posao koji ne podrazumijeva bezbrižno ispijanje kave u hladovini tornja. Posao je to koji nosi veliku odgovornost jer u njihovim rukama se može naći i ljudski život. Stopostotna koncentracija i pravovremena reakcija su ono što se draži od licenciranog spasioca koji čuva plažu.
Na području Šibensko – kninske županije postoji 35 licenciranih spasioca koji rade na 14 koncesioniranih kupališta.
– Hrvatski Crveni križ, na temelju međunarodnih standarda, provodi edukaciju spasilaca, instruktora i voditelja spasilačke postaje, vodi evidenciju o njihovoj osposobljenosti, provodi obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca, donosi pravila i standarde spasilačkih postaja te provodi procjenu rizika na kupalištima.
Preduvjet za pristup edukaciji za spasioce je da kandidat ispliva normu od 400 metara unutar 8 min, izroni u daljinu 20 metara i demonstrira pravilan rad tehnike prsno. Sam tečaj sastoji se od tri cjeline (spasilačka služba, prva pomoć i ekologija) te traje 7 dana. Nakon ispunjavanja izlaznih normi te praktičnih i teoretskih ispita, kandidat stječe uvjerenje o osposobljenosti za spasioca na otvorenim vodama koja vrijedi dvije godine. Prilikom obnove uvjerenja spasilac treba ispuniti izlazne norme, demonstrirati tehnike spašavanja te položiti pismene i usmene ispite – kaže nam Katarin Zorić iz Crvenog križa.
Sukladno Pravilniku o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati, potrebno je da koncesionar osigura spasioce i opremu za spašavanje, a u našoj županije je takvih četrnaest.
Mi smo posjetili plažu u Srimi i porazgovarali s mladom Antonijom Rupić koja već drugu godinu radi ovaj posao. Devetnaestogodišnjakinja iz Šibenika studira na Kineziološkom fakultetu u Splitu, trenira karate već 11 godina i već dvije godine bdije nad kupačima.
– Kako sam u sportskim krugovima, ovaj tečaj mi se učinio kao neki izazov i odlučila sam se prijaviti. Tečaj je jako težak i potpuno je isti za oba spola, ne rade se nikakve razlike budući da se u krajnjoj liniji obučavamo za spašavanje ljudi.Veliki broj prijavljenih ne uspije zadovoljiti kriterije tako da je od nas 30 prijavljenih, prošlo nas manje od pola. Ovdje većinom prevladavaju plivači i vaterpolisti i to mahom muški – priča nam Antonija koja je prošle godine radila na Plavoj plaži u Vodicama.
Antonija je nastupila i na Spasilačkom natjecanju u Zatonu kraj Zadra gdje je u dvije discipline osvojila medalje: zlato u run-swimm-run i broncu u disciplini super lifesaver.
Radni dan traje od deset do pet i započinje obilježavanjem plaže zastavicama koje označavaju mjesto nadzora.
– Većinom mi dolaze ljudi zbog posjekotina, uboda ježa ili uganuća zgloba i u ove dvije godine nisam imala slučajeva utapanja. Iako je ovo posao koji nosi veliku odgovornost, uistinu ga volim raditi – priča nam Antonija kojoj ljeto prolazi u radu, ali i osjećaju zadovoljstva jer će poslom skupiti novce za faks i na taj način olakšati roditeljima.
Kada je prvi put roditeljima izložila svoj plan, pokušali su je od toga odgovoriti, ali Antonija je bila ustrajna u svojoj namjeri i nije ni dana požalila.
