U povijesno i kulturološko vrlo zanimljivom prostoru stare pulske Arene kao i svakog ljeta i ovog će se održati brojni koncerti. Nedavno su tamo premijerno nastupili izvrsni 2Cellos, a za kolovoz je, između ostalih, najavljena i mlada francuska kantautorica Zaz. Između ta dva koncerta, pak, u petak 2. kolovoza nastupit će jedan od s pravom najcjenjenijih izvođača današnjice, veliki pjevač i pjesnik Leonard Cohen. Povodom tog nastupa nedavno je na Trećem programu Hrvatske televizije emitiran dugometražni glazbeni dokumentarac ‘I’m YourMan’ u kojem je ispričana priča o Cohenovom stvaralaštvu, životnom putu srednjih godina te neobičnim situacijama u kojima se zatekao i čime su one urodile. Naime, u siječnju 2005. redatelj Lian Lunson otputovao je u Sydney kako bi snimio povijesni koncert ‘CameSo Far For Beauty’ koji je u čast Leonarda Cohena organizirao slavni glazbeni producent Hal Willner. Neki od izvođača s koncerta, koji o Cohenu pričaju u ovom dokumentarcu, slavni su umjetnici poput Nicka Cavea, Jarvisa Cockera ili U2. Ljubitelji Cohenove glazbe i oni koje je ovaj zanimljivi dokumentarac tek sad zainteresirao za nju, nipošto ne bi smjeli propustiti pulski koncert, vjerojatno posljednji hrvatski koncert staroga barda.
BOEM STAROGA KOVA
Cohen je kanadski kantautor (r. 1934. u Montrealu), pjesnik, romanopisac, boem staroga kova i glasnogovornik generacije 60-ih, a svojevremeno i zen svećenik – 1996. godine postaje budistički svećenik i preuzima ime ‘Jikan’što znači ‘onaj koji donosi tišinu’.Nakon dva zanimljiva romana i nekoliko izvrsnih knjiga pjesama, sredinom 60-ih Cohen odlučuje postati glazbenik. Dosad je snimio dvadesetak albuma i objavio desetak knjiga. Za svoj je rad nagrađen svim najprestižnijimm kanadskim priznanjima, a 2008. godine primljen je u Rock ‘n’ Roll Hall of Fame.Cohen potječe iz ugledne židovske obitelji. Otac mu je umro dok je bio dijete, pa je djed preuzeo očinsku ulogu. Oduvijek je pokazivao talent za pisanje, a zanimali su ga glazba, književnost i religija. U svojoj sedamnaestoj godini započeo je s pisanjem pjesama te se upisuje na slavno sveučilište McGill gdje sluša kolegije iz prava, ekonomije, engleske i svjetske književnosti testječe prva književna poznanstva i postaje dijelom umjetničkih grupa. Fasciniran likom i djelom španjolskog pjesnika Federica Garcije Lorce, počeo je pisati pjesme, u čemu je imao uspjeha i uživao podršku starijih pjesnika i profesora. Društven, šarmantan i talentiran, bio je slavljen kao nadolazeća pjesnička zvijezda Kanade 50-ih godina prošloga stoljeća što ga je potaknulo na intenzivan književni rad.Nakon što je umjetnički ‘prerastao’ rodni Montreal, odlazi u New York i često boravi u legendarnom i opjevanom Chelsea Hotelu, stjecištu glazbenika i boema svih vrsta, pokušavajući pronaći svoj glas i put na glazbeno tržište. Opredijelio se za nešto mračniji oblik folk-glazbe na tragu ranijih radova Boba Dylana, Paula Simona, Joan Baez ili Jonni Mitchel. U tim je skladbama dominirao njegov glas i melankolična ljubavna poezija uz pratnju gitare i drugih akustičnih instrumenata. Uskoro je svjetlo dana ugledao njegov album prvijenac ‘Songs of Leonard Cohen’, na kojemu su danas legendarne skladbe poput’Suzanne’, ‘SistersofMercy’i’SoLong, Marianne’.
KNJIGA ČEŽNJE
Sve do 1990. godine Cohenova poezija u Hrvatskoj bila je dostupna samo preko prijevoda srpskih književnika Vladislava Bajca i Davida Albaharija, a poznati glazbeni kritičar Darko Glavan objavio je 1981. svoje prijevode u časopisu ‘Off’. Kasnije su prevedena njegova oba romana te 2007. najnovija zbirka poezije, prva u 20 godina, ‘Knjiga čežnje’ u prijevodu pjesnika Damira Šodana.’Knjiga čežnje’ jedinstven je skup lirskih, erotskih, filozofskih, ali i likovnih materijala, koji donose Cohenove trajne teme poput – žena, erotike, ljubavi, seksa, Boga, uloge pjesnika u svijetu poremećenih vrijednosti.Cohenovo najslavije književno djelo, roman ‘Divni gubitnici’, objavio je 1998.Feral Tribune u prijevodu uglednog pjesnika Miloša Đurđevića. Cohenovu autoriziranu biografiju’Raznoliki stavovi: život Leonarda Cohena’ 2007. godine prevedena je na hrvatski, a časopis ‘Književna republika’ tiskao je studije ugledne teoretičarke Linde Hutcheon– ‘Poezija Leonarda Cohena’ i ‘Proza Leonarda Cohena’.
Cohen je svoju svjetsku turneju 2010. godineotvorio divnim i prepunim koncertom upravo u zagrebačkoj Areni što je potaknulo tiskanje čak dvije njegove biografije na hrvatskom jeziku, a književni časopis „Quorum“ donio je 80-ak Cohenovih pjesama, još jednom u prepjevu izvrsnog Damira Šodana. Izdavačka kuća Vuković i Runjić objavila je prvo hrvatsko izdanje Cohenove ugledne zbirke poetske proze „Knjiga milosrđa“. Sudeći prema svemu tome, Cohena danas u Hrvatskoj možemo i slušati i čitati, na čemu bismo trebali biti itekako zahvalni budući da će potrajati dok se još jedan tako veliki pjesnik ponovno ne rodi i u tolikoj mjeri osvoji naša srca.
