On je ljubitelj priče o duhu zemlje, tragač za ilirskim gradinama, epitafima, on je putopisac, povjesničar, profesor, književnik, novinar, poljoprivrednik, a ponajviše prezenter originalnog turističkog proizvoda. Riječ je o Zvonku Maduniću (54), osobi koja je svoj život posvetila istraživanju i promociji Lijepe Naše. U ovom tekstu nije riječ o njegovom novom povijesnom romanu, već o kratkim crticama ispisanim na bocama domaćeg vina, rakije, loze, travarice, orahovice. Riječ je o projektu ‘Hrvatska priča’, kratkoj književnoj vrsti na granici poezije i proze kojom Madunić spaja književnost, povijest i turizam, i koja će se baš ovih dana pojaviti na ukrasnim vrećicama. Svaka će na svom naličiju nositi drugačiju crticu. A ovo je njegova životna priča.
ŠIBENIK ME ODBACIO
– Uvijek sam želio stvarati, imati veliku stabilnu obitelj, puno djece i raditi, puno raditi. Prvo smo zasadili vinograd od 1.500 čokota vinove loze na Danilu, počeli smo graditi i vinski podrum… Djeca su rasla, obitelj se množila, pa je trebalo pokrenuti i posao. I taman kad sam krenuo u stvaranje nečeg posebnog, kada sam napisao devet crtica o Šibeniku i preveo ih na 10 jezika, krenuli su problemi. Godine 2008. i 2009. svi su besplatno dobivali prostor na trgu Medulić, osim obrta ‘Madit’, i onda sam rekao supruzi: ‘Ako me Šibenik neće, hoće me Hrvatska’ i tako se rodila ‘Hrvatska priča’ – ispričao nam je Zvonko, danilski zet, porijeklom iz Ciste Prove. Porođajne poslovne muke dugo su trajale i trebalo ih je, kaže, izdržati.
– Svoj suvenir boce s dva decilitra domaćeg proizvoda i povijesnom crticom ponudio sam Ini i oni su to prihvati. Bio sam uzbuđen, digao sam kredit od 300.000 kuna da bi im isporučio 4.000 boca, ali zbog problema s carinskom upravom uspio sam isporučiti samo 2.000 komada. U onom trenutku kada se moj proizvod pojavio na benzinskim postajama, trebao sam platiti carinu… Uletjeli su mi kao gestapo, dobio sam kaznu jer nisam unaprijed platio porez, a nisam ga ni mogao platiti kad mi Ina nije dala novac za preuzetu robu. To vam je Lijepa naša – priča nam Madunić, otkrivajući detalje svog poslovnog uzleta. Unatoč svemu, nije odustajao.
PROVIZIJA LOKALNOM ŠERIFU
– Krenuo sam u pravi rat, ušao u rizik malog čovjeka. Izgubio sam posao u Ini jer nisam platio proviziju lokalnom šerifu, međutim meni je to samo dalo snagu da idem dalje, da radim nove priče. Do danas sam napisao 70 kratkih crtica, i preveo ih na deset svjetskih jezika i nastavio s prezentacijom svog proizvoda – nastavlja Madunić. Naglašava da baš ovih dana radi na prijevodu priče Murtera, Betine, Jezera, Tisnog, Pirovaca, utvrde na Krki, Rogoznice, ali i Paga, Pašmana, Biograda, Pakoštana. Jednostavan suvenir priča priču i o šibenskoj katedrali, Prviću, Krapnju, Kornatima, Vodicama, Danilu, Skradinu, Vrpolju, a samo za Šibenski tjednik otkrio je novu crticu o Zlarinu.
– Koralj vas zove, Pero ispraća, Gospa od Rašelja (1447. godina) čuva , a kolo ‘utvrdo’ obnavlja. Muzej Vesne Parun i KUD Koralj nadopunjuju priču, pletenice su zavijene, šudar zavezan, burić obučen i fuštanj razigran. Stipanje je. Svi su u kolu. Fingac, ispod kotla, pleše-ključa. A sutra!? Dajte svi sve, poput Ante Makale, da klepac opet čuje vrisku djeteta. To je priča o Zlarinu – otkriva nam Madunić. Rat još vodi, posao ide, sporo ali se kreće, tvrdi. Njegova ‘Hrvatska priča’ zasada se može naći u nekim suvenirnicama većih hrvatskim gradova, na otocima, ali i u trgovačkim lancima.
– Kratka priča uskoro seli i na ukrasnu vrećicu, imat ću tri motiva – katedralu sv. Jakova, sv. Mihovil i grad Šibenik. Ideja i vremena imam i širit ću se dalje – zaključuje ovaj ambiciozni profesor povijesti.
Vinski podrum ‘Rhyton’
Obitelj Madunić gradi i vinski podrum ‘Rhyton’, nedaleko arheološkog nalazišta jednog od brojnih ilirskih plemena Ridita.
– San mi je otvoriti konobu u kojoj će se, uz pršut, degustirati i dobra kapljica. Nažalost, još uvijek cijeli projekt stoji jer u obitelji još nemam osobu dovoljno snažnu da bi projekt preuzeo. Ali meni se ne žuri, zasad ću o njemu turistima pričati priče, pa tko hoće neka dođe – zaključuje Madunić. Ovaj profesor povijesti iza sebe ima i na dosta objavljenih knjiga, poput ‘Olujna razmišljanja’, ‘Glu’, ‘Pucanj u veličinu’, ‘Na crti života’, ‘Elektronička pošta’, ‘Feniks’, ‘Šibenski bedž’.
