Ustavom zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu obavezuje državu, ali i lokalnu zajednicu da prema odgovarajućim zakonima osiguraju zdravstvenu zaštitu za sve stanovnike Hrvatske bez obzira gdje živi. Temeljnim zakonima u zdravstvu, zdravstvena zaštita građana RH provodi se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Jedan je to od zaključaka konferencije za medije Inicijative za dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim područjima i na otocima koja je održana u Glini, a koju je među ostalima organizirao i Šibenčanin Dr. Miljenko Bura inicijator platforme Moja Hrvatska 2030. Na konferenciji su bili i Denis Barić iz Otočnog sabora, Ivica Belina, predstavnik Koalicije udruga u zdravstvu, Mladen Tureček i dr. Tanja Pekez iz HELP-a te (HELP) te dr. Željka Bifflin, podružnica KoHOM-a Sisačko-moslavačke
Zaključeno je i da organizacija hitne medicinske službe na otocima i u ruralnim područjima, mora biti sagledana i kao služba koja je vrlo često jedina pomoć, pogotovo u slučajevima osiromašenog starijeg stanovništva koje vrlo često ne raspolaže prijevoznim sredstvima za samopomoć. Hitna medicinska pomoć vapi za uvođenjem paramedika, koje imaju skoro sve zemlje u Europi, osim npr. Srbije te veći angažman ostalih dionika domovinske sigurnosti, posebice vatrogasaca. Proces uspostave helikopterske hitne medicinske službe prošao je dugi višegodišnje razdoblje pripreme, testiranja kao i dokazivanja opravdanosti uvođenja HHMS te je potrebno iskoristiti sva znanja i iskustva do kojih se u pripremnom razdoblju došlo, a na osnovu podataka hitnih kirurških i internističkih te ostalih hitnih stanja metodologijom koja je korištena u zemljama s dobro organiziranom HHEMS , primjerice, u Njemačkoj, Austriji ili Velikoj Britaniji. Trenutno najveći izazov predstavlja osposobljavanje službe 194 i 112, odnosno dispečera koji bi bili adekvatno educirani da na osnovu protokola upućuju odgovarajuću ekipu (vozilo HMP, brodicu i/ili helikopter). Izazov je i uključiti ostale dionike domovinske sigurnosti (DVD posebice) koji bi mogli pomoći u dojavi i trijaži u slučaju mjesta gdje se očekuje dolazak liječnika za više od 30 minuta. Za funkcioniranje HHMS ključno je napraviti kategorizaciju bolnica da bi se pacijent odmah s mjesta događaja vozio u odgovarajuću bolnicu bez sekundarnog prijevoza kao što je na primjer u slučaju infarkt kad bi se pacijent preveo direktno u bolnicu koja radi koronarografiju a ne najprije u županijsku pa zatim u odgovarajuću bolnicu.
Zaključeno je i da predloženi broj baza nije dovoljan niti za planirana područja na kopnu, a niti na obali. Sadašnji prijedlog baza na aerodromima u Osijeku, Zagrebu, Krku, Splitu i Dubrovniku ostavlja velika područja Slavonije i Bilogore, kao i cijelu Zadarsku županiju, dio Šibensko kninske i dio Ličko senjske županije izvan mogućih intervencija helikopterske hitne medicinske službe unutar ‘zlatnog sata’. Stoga je predloženo da, umjesto Osijeka, baza bude u Slavonskom Brodu, što supredlagale i druge stručne studije. Također predloženo je i pomicanje helikoptera iz Ćilipa u područje Ploča. Veliko područje Šibensko kninske, Zadarske i jučnog dijela Ličko senjske županije zahtjeva posebnu bazu. Isto tako kontinentalni dio RH zahtjeva još jednu bazu.
‘Ozbiljno treba sagledati mogućnost da financiranje bude najvećim dijelom izvan proračuna, a organizacija unutar civilnog sektora, odnosno neprofitnog dijela koji može prihvatiti i organizirati takve obaveze. Potrebno je uspostaviti hitnu helikoptersku službu što prije. Jedan od važnih podataka koji turistima (osobito starijima i onima sklonim većoj potrošnji) uvjetuje odabir destinacije za odmor je organizacija zdravstvene zaštite’, priopćeno je nakon konferencije.
