Više

    Inicijativa za dostupnost zdrvatsvene zaštite u ruralnim područjima i na otocima

    Broj helikopterskih baza u RH nije dovoljan za efikasnu skrb o pacijentima, jedna je nužna i u našoj županiji

     

    Ustavom zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu obavezuje državu, ali i lokalnu zajednicu da prema odgovarajućim zakonima osiguraju zdravstvenu zaštitu za sve stanovnike Hrvatske bez obzira gdje živi. Temeljnim zakonima u zdravstvu, zdravstvena zaštita građana RH provodi se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Jedan je to od zaključaka konferencije za medije Inicijative za dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim područjima i na otocima koja je održana u Glini, a koju je među ostalima organizirao i Šibenčanin Dr. Miljenko Bura inicijator platforme Moja Hrvatska 2030. Na konferenciji su bili i Denis Barić iz Otočnog sabora, Ivica Belina, predstavnik Koalicije udruga u zdravstvu, Mladen Tureček i  dr. Tanja Pekez iz HELP-a te (HELP) te dr. Željka Bifflin, podružnica KoHOM-a Sisačko-moslavačke

    Zaključeno je i da organizacija hitne medicinske službe na otocima i u ruralnim područjima, mora biti sagledana i kao služba koja je vrlo često jedina pomoć, pogotovo u slučajevima osiromašenog starijeg stanovništva koje vrlo često ne raspolaže prijevoznim sredstvima za samopomoć. Hitna medicinska pomoć vapi za uvođenjem paramedika, koje imaju skoro sve zemlje u Europi, osim npr. Srbije te veći angažman ostalih dionika domovinske sigurnosti, posebice vatrogasaca. Proces uspostave helikopterske hitne medicinske službe prošao je dugi višegodišnje razdoblje pripreme, testiranja kao i dokazivanja opravdanosti uvođenja HHMS te je potrebno iskoristiti sva znanja i iskustva do kojih se u pripremnom razdoblju došlo, a na osnovu podataka hitnih kirurških i internističkih te ostalih hitnih stanja metodologijom koja je korištena u zemljama s dobro organiziranom HHEMS , primjerice, u Njemačkoj, Austriji ili Velikoj Britaniji. Trenutno najveći izazov predstavlja osposobljavanje službe 194 i 112, odnosno dispečera koji bi bili adekvatno educirani da na osnovu protokola upućuju odgovarajuću ekipu (vozilo HMP, brodicu i/ili helikopter). Izazov je i uključiti ostale dionike domovinske sigurnosti (DVD posebice) koji bi mogli pomoći u dojavi i trijaži u slučaju mjesta gdje se očekuje dolazak liječnika za više od 30 minuta. Za funkcioniranje HHMS ključno je napraviti kategorizaciju bolnica da bi se pacijent odmah s mjesta događaja vozio u odgovarajuću bolnicu bez sekundarnog prijevoza  kao što je na primjer u slučaju infarkt kad bi se pacijent preveo direktno u bolnicu koja radi koronarografiju a ne najprije u županijsku pa zatim u odgovarajuću bolnicu.

    Zaključeno je i da predloženi broj baza nije dovoljan niti za planirana područja na kopnu, a niti na obali. Sadašnji prijedlog baza na aerodromima u Osijeku, Zagrebu, Krku, Splitu i Dubrovniku  ostavlja velika područja Slavonije i Bilogore, kao i cijelu Zadarsku županiju, dio Šibensko kninske i dio Ličko senjske županije izvan mogućih intervencija helikopterske hitne medicinske službe unutar ‘zlatnog sata’. Stoga je predloženo da, umjesto Osijeka, baza bude u Slavonskom Brodu, što supredlagale i druge stručne studije. Također predloženo je i pomicanje helikoptera iz Ćilipa u područje Ploča. Veliko područje Šibensko kninske, Zadarske i jučnog dijela Ličko senjske županije zahtjeva posebnu bazu. Isto tako kontinentalni dio RH zahtjeva još jednu bazu.

    ‘Ozbiljno treba sagledati mogućnost da financiranje bude najvećim dijelom izvan proračuna, a organizacija unutar civilnog sektora, odnosno neprofitnog dijela koji može prihvatiti i organizirati takve obaveze. Potrebno je uspostaviti hitnu helikoptersku službu što prije. Jedan od važnih podataka koji turistima (osobito starijima i onima sklonim većoj potrošnji) uvjetuje odabir destinacije za odmor je organizacija zdravstvene zaštite’, priopćeno je nakon konferencije.

     

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Dio Vodičana u srijedu, 1. veljače bez vode

    Zbog kvara na cjevovodu u srijedu, 1. veljače do 12 sati vode neće imati potrošači u Vodicama, u Ulici Grgurev Ante Kukure.

    Iz vikendice u Prosici netko je pokrao električne...

    Proteklog dana Policijskoj upravi šibensko-kninskoj prijavljene su teška krađa u Prosici i krađa u Vodicama. U razdoblju od kraja rujna 2022. do kraja siječnja ove...

    Objavljen poziv za predlaganje zaslužnih za priznanja Grada...

    Iz šibenske gradske uprave objavili su Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu priznanja Grada Šibenika u 2023. godini. Rok za predlaganje laureata je 31....

    Dio potrošača u Vodicama u srijedu, 1. veljače...

    Zbog radova na cjevovodu u srijedu, 1. veljače od 9 do 13 sati vode neće imati potrošači u Ulici Ante Starčevića u Vodicama.

    NAJNOVIJE

    Dio Vodičana u srijedu, 1. veljače bez vode

    Zbog kvara na cjevovodu u srijedu, 1. veljače do 12 sati vode neće imati potrošači u Vodicama, u Ulici Grgurev Ante Kukure.

    Iz vikendice u Prosici netko je pokrao električne uređaje, a u Vodicama ukraden motocikl

    Proteklog dana Policijskoj upravi šibensko-kninskoj prijavljene su teška krađa u Prosici i krađa u Vodicama. U razdoblju od kraja rujna 2022. do kraja siječnja ove...

    Objavljen poziv za predlaganje zaslužnih za priznanja Grada Šibenika

    Iz šibenske gradske uprave objavili su Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu priznanja Grada Šibenika u 2023. godini. Rok za predlaganje laureata je 31....

    Dio potrošača u Vodicama u srijedu, 1. veljače bez vode

    Zbog radova na cjevovodu u srijedu, 1. veljače od 9 do 13 sati vode neće imati potrošači u Ulici Ante Starčevića u Vodicama.