Jazina Tisno: Rusi ulažu 675 milijuna kuna u ‘UTKINO spa and lifestyle resort’

Pratite nas i na društvenim mrežama:

U Vijećnici Općine Tisno danas je održana 40-minutna javna prezentacija projekta turističko-ugostiteljske zone Prisliga-Jazine na koju je osobno došao ruski poduzetnik Alexey Frolov i direktorica njegove tvrtke Aqua Relaxio Anstasia Petričević. Frolov je, podsjetimo, prije dvije godine za 30 milijuna kuna od Općine Tisno kupio 64 tisuće četvornih metara zemljišta u turističkoj zoni Prisliga-Jazine za izgradnju hotelskog kompleksa.

– Od početka sam vjerovao u ovaj projekt i od početne točke do danas trebalo je proći jedan mukotrpan posao. Sve ove investicije, ova velika, ali i sve one manje, govore da smo postali atraktivnija turistička destinacija, uvodno je kazao načelnik Općine Tisno Ivan Klarin, pozdravivši sve goste.

aleksej1

Frolov je doveo i svoje najbliže suradnike te predstavnike austrijske konzultantske kuće Sulzenbacher Hotels, koji su izradili studiju isplativosti za taj projekt u uvali Jazina. Kako je u pozivu naznačeno da je riječ o prezentaciji ‘projekta’ nemalo je iznenađenje bilo što ugledni hrvatski arhitekt Nikola Bašić sa svojim suradnicima sjedi u publici uz šibensko-kninskog župana Gorana Pauka, a ne za stolom s ulagačima i prezenterima.

– Ja sam ovdje samo kao zainteresirani promatrač, nikakav ugovor sa ruskim investitorima nisam sklopio. Došao sam se upoznati s detaljima projekta koji će se provoditi u uvali Jazina, kazao je Bašić.

nikola-basic

Okupljeni su bili u prilici saznati kako ‘UTKINO spa and lifestyle resort Tisno’ nije prvi takav projekt Alexeya Frolova pa je uslijedila detaljna prezentacija hotela ‘UTKINO country house’ otvorenog 2004. godine u oblasti Rostova u Rusiji sa projekcijom kraćeg reklamnog filma tog hotela.

Dobar dio današnje prezentacije odnosio se na poslovnu filozofiju ruskog investitora, studiju isplativosti i predstavljanje brenda UTKINO uz nabrajanje hotelskih sadržaja i detaljno opisivanje usluga budućeg hotelskog kompleksa koje dobrim dijelom i nisu nešto dosad neviđeno u hrvatskom turizmu.

‘Zeleno, more, kamen i energija’ na prezentaciju su predstavljeni kao polazište u budućem projektiranju hotela i apartmana u uvali Jazina čija će središnja ponuda biti spa i wellness.

aleksej2

Hotel bi trebao imati kategoriju pet zvjezdica sa 80 soba i 168 kreveta, apartmana će biti 50 sa 210 kreveta, zatim rezidencijalni dio s 30 vila u kojima će biti 152 ležaja te dvije samostojeće vile ‘Perla Nera’ i ‘Frolov’ za VIP goste i i posebne aranžmane. Ukupni kapacitet kompleksa bio bi 560 kreveta, a posebno je naglašeno kako bi bio otvoren tijekom cijele godine sa cijenama za goste visoke platežne moći. Početak rada hotela planiran je za 2020. godinu, a u punom kapacitetu tijekom 2022. godine.

Tijekom prezentacije rečeno je i kako izrada projekta još uopće nije ni počela tako da je cijela prezentacija oslonjena na studiju isplativosti u smislu specifične ponude zdravstvenog i liječilišnog turizma, koja bi trebala privlačiti goste tijekom cijele godine.

jazina1

Cijeli kompleks bit će na 145 tisuća četvornih metara, a projekt će izraditi tim arhitekata iz Austrije i Hrvatske. Na prezentaciji su od tog projekta, čije je predstavljanje za danas najavljeno javnosti, prikazane samo dvije skice, lokacijski plan i jedna rukom obojana skica grubo označenih hotelskih cjelina.

U zadnjim minutama prezentacije otkriveni su i neki financijski detalji kao i rokovi izvedbe. Prihodi od koncesije za lokalnu zajednicu bit će oko 500 tisuća kuna godišnje, turistički porez oko 235 tisuća kuna, a tu su i drugi prihodi od izvan hotelske potrošnje koji bi trebali porasti izgradnjom tog kompleksa za više od 35 posto.

Posao bi u prvoj godini rada hotelskog kompleksa moglo dobiti oko 225 radnika, a ta bi brojka rasla do pete godine kada bi hotel zapošljavao 280 radnika. Već je poznato i kako će neto plaća sobarice biti oko 4.155 kuna, konobari će primati 7.125 kuna, a niži menađeri od devet do 18 tisuća kuna.

klarin-aleksej2

Investicija je planirana u visini 675 milijuna kuna, a u 2016. godini planirana je izrada prostornih planova, otkup zemljišta i studija isplativosti. U sljedećoj godini će se ići u postupak stjecanja koncesije, usklađivanje prostornog plana i odabir izrađivača projekta, a početak radova planiran je za 2018. godinu. U 2019. godini još bi se gradilo i uz završne radove pripremalo zaposlenike i otvaranje hotela, koje je planirano za proljeće 2020. godine.

Nakon prezentacije Jelena Obratov, vijećnica HDZ u Općinskom vijeću Tisnog ustvrdila je kako su prošle dvije godine od sklapanja ugovora, a investitor nije još izradio niti idejni projekt takvog kompleksa.

– Htjela bih vas upozoriti da ovaj kompleks nije u skladu s urbanističkim planom uređenja niti sa raspisanim natječajem, a niti sa sklopljenim ugovorom. Kod potpisivanja ugovora riječ je bila o 600 ležajeva u hotelu te o 25 vila sa 150 ležaja. Vidimo da se radi o dodatnih 50 apartmana koji uopće nisu navedeni u urbanističkom planu i da hotel ima 160 ležaja. Kako mislite to sprovesti s obzirom da to nije u skladu s urbanističkim planom uređenja, pitala je Obratov.

aleksej3

Alexey Frolov je rekao kako će sve raditi u skladu sa hrvatskim zakonima i poštivati procedure uz napomenu kako je već odbio dva koncepta hotelskog kompleksa u uvali Jazina jer mu se nisu svidjeli. Nije zaboravio spomenuti i kako je već do sada potrošio jako puno novca.

– Po mišljenju konzultanata koje smo angažirali i po mom mišljenju ovaj je koncept dobar i bit će uspješan. Ja želim i molim da nas podržite jer želim napraviti nešto što će biti traženo i svima korisno, kazao je Frolov.

Ivan Klarin je, unatoč svemu što se do sada događalo, izrazio nadu kako to nije prepreka da on i tišnjanska oporba surađuju kako bi se projekt realizirao.

Jelena Obratov je zamjerila Ivanu Klarinu što kao općinski načelnik, koji nije član Općinskog vijeća, prejudicira odluku vijeća kojom bi se trebao izmijeniti Urbanistički plan uređenja.

pauk-basic1

Župan Pauk izrazio je podršku ulagačima u Hrvatsku, ali je upozorio ruske investitore u Tisnu kako je pred njima još duga administrativna procedura u kojoj, nakon što je određena granica pomorskog dobra, mora biti određeno hoće li država ili županija odlučivati o dodjeli koncesije te kako sve što mora proći preko hrvatskog sudstva još može zapeti u toj proceduri.

basic-klarin


Pratite nas i na društvenim mrežama: