Dobra hrana otkriva tajne legendarne skradinske torte. Mi ćemo reći da ju nitko ne sprema kao skradinske bake, no evo što kažu u DH.
U Dobroj hrani osobito se veselimo svakoj novoj epizodi kulinarskog epskog spjeva zvanog Preporod starih hrvatskih torti. Danas sa sigurnošću možemo tvrditi da je od zaborava spašena skradinska torta. Prvo se počela pojavljivati u blagdanskim prigodama, a od ove je godine dostupna svim sladokuscima: u stalnoj je ponudi na skradinskim jelovnicima. U marini je Ante Pižić, glasoviti utemeljitelj među nautičarima omiljenog bistroa Arka, odbacio sve pohvale.
Ženska postava obitelji u potpunosti je zaslužna, “od mame Slavke, potom sestre Tone sve do neviste Luce rođene Skračić, bodulice iz Murtera”. One su redom propitivale stare recepte, odmjeravale omjere, tražile nove inačice. Orasi, bademi, jaja i čokolada ostali su neupitni, no već je rasprava o tomu koja čokolada i u kojem omjeru bila vrlo plodonosna. Nijanse oko aroma, što se sve koristilo, što treba očuvati i treba li što dodati još su zanimljivije.
Rasprave oko korica naranče i limuna, ružina likera, maraschina, mente, melise, cimeta i vanilije još uvijek traju, iako ovosezonsko izdanje torte mnogi smatraju savršenim. No, mogućnosti uvođenja aromatiziranog ili čak i prirodno obojenog tučenog slatkog vrhnja još se promišljaju. Infuzije aromatičnog bilja i voćnih sirupa mogu miješati sa slatkim vrhnjem. Što se tiče savršene vinske pratnje, u Arki nema dvojbe – poštuje se vrhunska lokalna ponuda: prošek Ambra.
Radi se o potpunom suglasju: jednako kao što se reanimiraju stare torte, tako se opet pokazuje kakav prošek dostojan svog imena treba biti. Reanimiranje je u ovom slučaju dobar izraz, izveden iz latinskog naziva za dušu: anima.
