Jedinstveni fenomen Mediterana

Rogozničko ‘Zmajevo oko’ od nedjelje bez kisika i opet smrdi po trulim jajima

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković, koji se bave proučavanjem i očuvanjem Rogozničkog jezera, poznatog i kao Zmajevo oko, ovih su dana primijetili promjenu u boji i mirisu jezera. Riječ je o pojavi anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera i širenju toksičnog sumporovodika. Ovom prirodnom procesu pogoduju ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature atmosfere.

– Ovih dana jezero se ponovno naglo izmiješalo, zamutilo, širio se miris trulih jaja, te je jezero promijenilo uobičajenu transparentno zelenkasto plavu boju površine u neprozirnu zelenkasto sivu. U jezeru je tijekom miješanja vodenih slojeva došlo do hlapljenja i oksidacije sulfida te stvaranje polisulfida i elementarnog sumpora koji se uslijed visoke koncentracije i slabe topljivosti pojavljuje u koloidnoj formi, odnosno taloži u vodenom stupcu što je promijenilo transparentnost i boju jezera. Proces miješanja i oksidacija sulfida potrošila je sav kisik u jezeru, te je jezero od nedjelje 27. rujna potpuno bez kisika. Takvo stanje izazvalo je pomor biljnog i životinjskog svijeta – objašnjava Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a te projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) ‘Rogozničko morsko jezero kao model odziva ekosustava na promjene u okolišu (MARRES)’ u sklopu kojeg se trenutno provode istraživanja jezera.

Ovakvo stanje pojave anoksije u cijelom vodenom stupcu zabilježeno je do sada tri puta, u rujnu 1997., listopadu 2011., te 2016. godine. Jezero je predmet prirodno-znanstvenih istraživanja znanstvenika IRB-a u suradnji s kolegama s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centra za more i priobalje u Dubrovniku te splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kao i timom međunarodnih kolega još od 1990. godine.

– Pojava anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera je prirodni proces koji se javlja u nepravilnim vremenskim intervalima ovisno o vremenskim prilikama. Pogoduju mu ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature atmosfere koja naglo ohladi slani površinski sloj vode. Taj sloj vode tone i miješa se s vodom bogatom sulfidom. Unazad zadnjih desetak godina ovakve nagle promjene su sve učestalije – navode znanstvenici.

FOTO: Nino Milin

Oporavak jezera je dugotrajan, pogotovo što se tiče biologije, dok se kemijski procesi više manje vrate na staro u roku od nekih mjesec dana.

– Prema dosadašnjim saznanjima za biološki oporavak potrebno je nekoliko godina, no tada dolazi do ponovnog miješanja i životni ciklus kreće ispočetka. Međutim, uvijek od nove početne točke, što je posebno interesantno za daljnja specifična istraživanja – objašnjava doktorica Ciglenečki-Jušić.

Jezero se smatra prirodnim laboratorijem za praćenje promjena u okolišu, a u novije vrijeme pokazalo se idealnim i za praćenje transporta i donosa pustinjske prašine iz Sahare na područje srednjeg Jadrana.

Rogozničko jezero ili u narodu poznato kao Zmajevo oko, prirodni je fenomen i jedinstven morski sustav na Jadranu i Mediteranu. Nedavno je zbog svojih fizičko-kemijskih i bioloških karakteristika uvršteno na mapu od stotinjak stalno stratificiranih, anoksičnih (bez kisika) i euksiničnih (slobodni toksični sulfid u vodenom stupcu) jezera na svijetu.

Glavna karakteristika jezera je sezonska stratifikacija u gornji oksični sloj, srednji sloj ili kemoklinu obojenu u ljubičasto, te pridneni anoksični sloj okarakteriziran potpunim mrakom i visokim koncentracijama toksičnog amonijaka i sulfida.

FOTO: Nino Milin

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.