PRIMOŠTENSKA ČIPKA: Kulturna baština koja priča svoju priču

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Prije nekoliko godina u Primoštenu su još samo tri žene znale kako se izrađuje čuvena primoštenska čipka, a Rosanda Ilić ostala je jedina majstorica toga zanata – piše Slobodna Dalmacija

Onda je 2009. godine čipkarstvo u Hrvatskoj upisano na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a pritom (nažalost) ispušteno tradicijsko umijeće izrade čipke u Primoštenu i Rogoznici našlo se u Registru kulturnih dobara kao zaštićeno nematerijalno dobro Ministarstva kulture RH.

Primoštenskom čipkom intenzivno se pozabavio šibenski etnolog dr. Jadran Kale, a sve skupa rezultiralo je obnavljanjem tečaja i osnivanjem Udruge primoštenskih čipkarica “Pekljica” te prvim polaznicama spomenutog tečaja 2013. godine.

‘Čipke na iglu’

Danas u “Pekljici” dvadesetak žena, nalazeći se iz tjedna u tjedan, neumorno radi iglicom i koncem primoštenske “čipke na iglu”. Doista, za primoštensku čipku treba imati samo iglu i konac i – motiv. Motiv ne samo kao zamišljeni predložak, nego i kao nagon za rad.

Knjižnica u Primoštenu

Starim Primoštenkama motiv je prvo bila – dota. Dakle, udaja. A zatim pokop. No, teško se danas u Primoštenu može naći neka stara ženska nošnja. Jednostavno zato što se svaka stara Primoštenka bezuvjetno željela i pokopati u onome što je satkala za dotu ! I sad, dok se etnolozi i čipkarice trude obnoviti tradiciju i zaustaviti nestajanje, često im se neka prelijepa čipka i stara nošnja pred nosom preseli na onaj svijet…

Knjižnica u Primoštenu

Tako je more najdivnijeg blaga, ženskog ručnog rada, dospijevalo pod zemlju, a zamalo je Bogu na istinu otišlo i kompletno umijeće čipkanja Primoštena i Rogoznice.

Utoliko su akcije s početka teksta, uključujući i razvoj Etnografskog odjela Muzeja grada Šibenika, naprosto spasile jednu tradiciju, jedno umijeće, a baul se opet počeo puniti blagom.

Knjižnica u Primoštenu

Po starinsku, ili s nekim suvremenijim dahom, prema novoj kreativnosti i novijim ukusima, domišljate i vrijedne primoštenske čipkarice danas vezu i neke nove forme. Na njihove je čipke palo cvijeće, njihove su početne forme poprimile specifične lokalne oblike floralnih motiva, a više se ne čipka jedino radi dote i – pokopa.

Cijeli tekst pročitajte na portalu slobodnadalmacija.hr/Jordanka GRUBAČ

Izvor/foto: PrimoštenPlus


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.