U Drnišu je danas održana uvodna konferencija Projekta ‘Održivi razvoj drniške prirodne baštine pod ekološkom mrežom NATURA 2000.’ koji se provodi od veljače do kraja studenoga 2019. godine, a vrijedan je 5.674.000 kuna, od čega su 4.765.000 kuna bespovratna sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Projekt su predstavili Josip Begonja, gradonačelnik Drniša, Anita Babačić Ajduk, ravnateljica Javne ustanove ‘Priroda’ Šibensko-kninske županije i Ivana Sučić, pročelnica upravnog odjela za gospodarstvo, financije i društvene djelatnosti Grada Drniša.
– Cilj projekta je razvoj nove posjetiteljske infrastrukture u vidu hostela, biciklističko-pješačkih staza, sustava javnih bicikli te razvoj edukativno-interpretativnih sadržaja za podizanje stupnja educiranosti posjetitelja i lokalnog stanovništva o drniškoj prirodnoj baštini. Pored uređenja hostela u Bogatićima Miljevačkim jedna od najvažnijih aktivnosti je uređenje pješačko-biciklističke staze Promina u duljini od šest kilometara s pet dionica od naselja Lišnjak do planinarske kuće na Promini. Uredit će se i dva odmorišta na atraktivnim lokacijama s pogledom na grad Drniš i kod izvora pitke vode Mali Točak, kazala je Sučić, uz napomenu kako će svi zahvati biti obavljeni uz minimalno zadiranje u okoliš.
Hostel u staroj školi u Bogatićima Miljevačkim bit će kapaciteta 20 osoba u tri spavaće sobe s kupaonicom, čajnom kuhinjom, blagovaonicom i recepcijom sa suvenirnicom. Sustav javnih bicikala bit će dopunjen s još dva terminala sa četiri brdska i osam električnih bicikala kod hostela te na stazi ispred planinarskog doma. Bit će izrađena i višejezična aplikacija o baštini zaštičenog područja i posjetiteljskoj infrastrukturi i svim ostalim smještajnim kapacitetima na području Drniša.
U Drnišu su pošli od premise da bilo koja sredina ima svoju kulturnu i prirodnu baštinu te neke svoje specifičnosti u smislu tradicionalne gastronomske ponude.
– Na kulturnoj baštini smo napravili mali korak kroz projekt Integrirane obnove kulturne baštine grada Drniša, ali ne gajimo nadu da ćemo sami sve napraviti, već postoje i neke druge ustanove koje paralelno rade neke druge projekte vezane uz kulturnu baštinu. Sljedeći korak je prirodna baština, upravo zbog činjenice da na prostoru grada Drniša imamo dijelove NP Krka, Čikolu pod posebnim režimom zaštite i Prominu. Krenuli smo u priču da i sve to bude sastavni dio naše turističke ponude, kazao je Begonja.
Prirodnu baštinu i tradicijsku gastronomsku ponudu u Drnišu žele povezati kroz razvoj aktivnog turizam, a na tom području očekuju sudjelovanje i onih koji su najizravnije zainteresirani, odnosno privatnog sektora.
– U ovom projektu se realizira naša želja da se svi objekti, koji su nekad služili kao društveni domovi ili područne škole, a koji nisu više u funkciji i iz raznih razloga su prije i kroz Domovinski rat doživjeli devastaciju te više nisu u svojoj prvotnoj namjeni, uključe u projekt mreže malih hostela. Jedna od tih škola na području Bogatića Miljevačkih bi trebala po završetku ovog projekta postati jedan iz niza malih hostela, a zajedno s bivšim Đačkim domom u Drnišu koja će jednoga dana biti centralni hostel s najvećim smještajnim kapacitetom, najavio je Begonja, napomenuvši kako je na području Drniša čak 12 europskih projekata u različitim fazama realizacije.
Javna ustanova ‘Priroda’ Šibensko-kninske županije odabrala je na ovom projektu biti partner Gradu Drnišu gdje već upravljaju značajnim krajobrazom u kojem su u partnerstvu s Drnišom realizirali Projekt razvoja turizma na rubnim područjima Nacionalnog parka Krka.
– Ovaj projekt je na NATURA 2000 području, bitnom za zaštićene vrste i staništa važnima ne samo na razini Hrvatske, već na razini Europske unije. Kroz ovaj projekt radit će se cjelogodišnji monitoring značajnih vrsta ptica kako bi ga koristili za održivi razvoj područja i da nam ukaže na mjere koje bi trebali provoditi. Kroz ovakve projekte tih 40 posto NATURA područja u našoj županiji moramo pretvoriti u našu prednost, a ne ih doživljavati kao kamen spoticanja razvoja. Bitno je raditi po ‘pravilima igre’ jer NATURA područja nisu prostori u kojima se ne smije ništa raditi. Rezultat monitorniga bit će i prezentacija važnosti ptica te izložba koja će se kasnije koristiti u edukativne svrhe, kazala je Babačić Ajduk.
