" "
Više

    " "

    CRTICE IZ POVIJESTI: Je li Knin bio mitski ilirski grad Arduba?

     

    U ovoj crtici donosimo mišljenja povjesničara i starih putopisaca koji smatraju da se Arduba nalazila upravo na mjestu današnjeg Knina.

    Prvi je to ustvrdio Alberto Fortis (Padova, 11. listopada 1741. – Bologna, 21. listopada 1803.), talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik u svom djelu “Put po Dalmaciji” iz 1774. godine.

    Evo što on piše:

    „Knin bi morao biti, prema većini pisaca o ilirskim pitanjima, Arduba u starih pisaca, slavna ne toliko po otporu rimskom vojskovođi Germaniku, koliko po neukrotivoj hrabrosti žena koje su se radije bacale u oganj i rijeku sa svojom djecom nego da postanu robinje pobjedničkih Rimljana. Nema nijednog mjesta duž toka obiju rijeka, Krke i Cetine, kojemu bi bolje odgovarale osobine što ih je Dion Kasije pripisao tvrđavi Ardubi. Rijeka Krka s jedne strane i Butižnica s druge plaču klin kojemu se na vrhu danas uzdiže tvrđava Knin. Povjesničar Dion Kasije, međutim, govori samo o jednoj rijeci, a ne o sutoku, i obilježava ju brzom; to danas ne odgovara Krki pod zidinama Knina gdje je, istinu govoreći, vrlo lijena toka“, piše Fortis.

    Ipak, Fortis tada nije znao da se antičko ilirsko naselje nije nalazilo na mjestu na kojem se nalazi kninska tvrđava, nego na sjevernom dijelu brda Spas podno kojega je (prije nego su joj Mlečani regulirali tok) u antičko vrijeme doista tekla brza rijeka – Butižnica.

    Kao ni Fortis, ni Ivan Lovrić, pisac, filozof i liječnik (Sinj, 1754 – Sinj, 1777) nije znao da je antički ilirski grad bio na sjevernom dijelu Spasa, a ne na mjestu kninske tvrđave.

    Lovrić u svom djelu „Bilješke o Putu po Dalmaciji“ iz 1776. godine piše:

    „Ja sam ipak sklon mišljenju da je Arduba stajala ondje gdje je danas Knin, kako pišu mnogi od naših historičara. Jer što Dion Kasije, govoreći o Ardubi, nije spomenuo dvije rijeke koje se sjedinjuju i što je tok rijeke označio kao brz, što se ne može reći o Krki na onome mjestu, to je onako, kao kad je rekao da su ozbiljni rimski senatori predložili dekret po kojemu je Cezar sa pedeset i sedam godina dobio pravo da uživa sa svim ženama koje bi ugledao. S istom je točnošću mogao zapisati i to da Ardubu pere brza rijeka, koja je gotovo svu okružuje dok je uistinu to bio sliv dviju rijeka koje su je okruživale. Istina je, da svi pisci o ilirskim stvarima ne bi bili tako jednodušni u tom pitanju da Arduba nije stajala gdje je danas Knin“, piše Lovrić.

    Da je Arduba bila na mjestu današnjeg Knina piše i major Napoleonove vojske Lujo Matutinović (Krf, 1765 – Split, 1844) u svom „Ogledu o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori“, objavljenom 1811. godine.

    Matutinović piše:

    „Knin, koji se nekoć zvao Arduba, bio je tvrđava još u doba Rimljana. Dion Kasije, pripovijeda da su se, kad ju je Germanik uspio osvojiti, nakon što mu je pružala dug i uporan otpor, žene bacale u plamen i u rijeku samo da ne postanu rimske robinje“.

    Ardubu i Knin povezuje i hrvatski arheolog i povjesničar, don Frane Bulić (Vranjic, 4. listopada 1846. – Zagreb, 29. srpnja 1934.) u djelu „Hrvatski spomenici u kninskoj okolici uz ostale suvremene dalmatinske iz doba Hrvatske narodne dinastije“, objavljenom 1888. godine.

    „Je li za predhrvatske dobe koji grad stajao na današnjem položaju grada Knina, je li to bio Ninia ili Arduba, ili inoga imena, to je pitanje, koje bi tek drugotno u naše iztraživanje zasiecalo ; biva, u koliko su obično doseljenici Hrvati u VII. vieku svoje gradove osnivali na položaju starih rimskih, bilo čitavih bilo porušenih“, piše Bulić.

    Evo što o ovom pitanju piše don Ante Petranović u 33. broju Zore Dalmatinske, izdane 1844. godine:

    „Niki pak čine da današnji Knin biaše Arduba, varoš starinski i glasoviti, koga Jermanik sinovac Tiberiov, poslan od Cesara Augusta u šestome i najposlidnjem boju Dalmatinskom sori i razruši.“

    O tome da je antički ilirski Knin pod romaniziranim imenom Ninia razrušen, točnije spaljen po naređenju Augusta, piše i grčki povjesničar i geograf Strabon u petom poglavlju sedme knjige svoje Geographie (prvo izdanje Geographie bilo je 7. godine prije Krista, a zadnje, dopunjeno, 24. godine po Kristu, kad je njen autor i umro).

    „Delmati su pleme koje je jedno od onih koji su, za dugo vremena, bili nositelji rata protiv Rimljana. Imali su čak pedeset naselja, a neka od njih su bili gradovi: Salo, Priamo, Ninia i Sinotium, koji su svi bili zapaljeni od strane cara Augusta“, piše Strabon.

    Evo što o Ardubi piše u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža:

    „Arduba, antički kaštel u rimskoj pokrajini Dalmaciji, ubikacija nije pouzdano utvrđena. U Ardubi su Dezidijati pružili 9. godine posljednji otpor rimskom vojskovođi Germaniku u Batonskom ratu. Wilhelm Tomaschek (1880) ubicirao je Ardubu u Vranduk kraj Zenice; arheološka iskapanja (1968) nisu dala ni prapovijesnih ni antičkih nalaza koji bi to potvrdili“, piše u enciklopediji.

    Opet, spomenuti grčki povjesničar i geograf Strabon piše da je vođa ilirske pobune, odnosno vođa ilirskog plemena Dezidijata, Baton, zarobljen na teritoriji Delmata, što također isključuje da bi Arduba mogla biti kod Zenice.

    Na žalost, vjerojatno nikad nećemo pouzdano znati je li Arduba bila na sjevernom dijelu brda Spas. Ili bar dok se tamo ne izvrše opsežna arheološka istraživanja (jedino ozbiljnije arheološko istraživanje tog područja bilo je zapravo pokusno iskapanje njemačkog arheologa W. Battlera davne 1932. godine kada je utvrdio postojanje nekadašnjeg naselja opasanog prapovijesnim bedemima).

    Na slici: Rimski car August koji je, po Strabonu, dao spaliti ilirsku Niniju.

    IZVOR: huknet.hr

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Crnica igra za povratak serije u Pulu: ‘Moramo...

    Malonogometaši Crnice igraju večeras za ostanak u igri, za prolongiranje kraja sezone. Za to će im trebati pobjeda protiv Pule u drugoj utakmici četvrtfinala...

    Fešta od košarke na Baldekinu, Šibenka protiv favoriziranog...

    U subotu je na Baldekinu nova fešta od košarke. Šibenka dočekuje Zadar u klasiku hrvatske košarke, pred, vjerujemo, punim tribinama. Gosti su, jasno, favoriti,...

    Zekanoviću vrata Sabora mogu zalupiti samo preferencijalni glasovi...

    HDZ zna – zna jako dobro kako potpuno marginalnog političara uvesti u Sabor. Jednom su to već napravili pa će opet 'šlepati' fenjeraša hrvatske...

    Udruženje obrtnika Šibenik obilježava 20 godina organiziranja Uskrsnog...

    U Udruženje obrtnika Šibenik s ponosom se prisjećaju prvog Uskrsnog doručka kojeg je 2004. godine  Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika  pri Udruženju obrtnika Šibenik ...

    NAJNOVIJE

    Crnica igra za povratak serije u Pulu: ‘Moramo pokazati zašto smo tu gdje jesmo’

    Malonogometaši Crnice igraju večeras za ostanak u igri, za prolongiranje kraja sezone. Za to će im trebati pobjeda protiv Pule u drugoj utakmici četvrtfinala...

    Fešta od košarke na Baldekinu, Šibenka protiv favoriziranog Zadra traži prekid crnog niza

    U subotu je na Baldekinu nova fešta od košarke. Šibenka dočekuje Zadar u klasiku hrvatske košarke, pred, vjerujemo, punim tribinama. Gosti su, jasno, favoriti,...

    Zekanoviću vrata Sabora mogu zalupiti samo preferencijalni glasovi nezadovoljnih u HDZ-u

    HDZ zna – zna jako dobro kako potpuno marginalnog političara uvesti u Sabor. Jednom su to već napravili pa će opet 'šlepati' fenjeraša hrvatske...

    Udruženje obrtnika Šibenik obilježava 20 godina organiziranja Uskrsnog doručka

    U Udruženje obrtnika Šibenik s ponosom se prisjećaju prvog Uskrsnog doručka kojeg je 2004. godine  Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika  pri Udruženju obrtnika Šibenik ...