Završena je ovogodišnja kampanja arheoloških istraživanja na lokalitetu Dedića punta u Bilicama. Istraživanja su trajala nešto više od dva tjedna, a provodili su ih arheolozi i studenti s Odsjeka za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Nastavak je to istraživanja iz prethodne dvije godine unutar projekta Ministarstva kulture ‘Bilice – ranokršćanska crkva’. Riječ je o revizijskim istraživanjima ranokršćanske trikonhalne crkve na položaju Dedića punta, u blizini južne obale Prokljanskog jezera. Crkva je dio širega kulturnog krajolika, u kojemu posebno mjesto ima i rimska vila smještena u neposrednoj blizini.
Kako je riječ o revizijskim istraživanjima, osnovni cilj je potpuno sagledavanje ranije istraživanog kompleksa, njegova zaštita, konzervacija i prezentacija.
Crkva u Bilicama pripada zanimljivom tipu jednobrodne građevine s trikonhalnim istočnim završetkom. Svetište je bilo ograničeno na središnju, glavnu apsidu i četvrtasti prostor ispred nje. Dvije bočne apside imale su posebnu namjenu i govore o proširenju jednostavne koncepcije crkvenog prostora s jednom apsidom. Također, treba istaknuti njezino često spominjanje i interpretacije u znanstvenoj literaturi. Već prvi istraživači ili znalci lokaliteta ostavili su dragocjene podatke iz vremena kada je cijeli kompleks bio znatno bolje sačuvan nego što je danas, u vrijeme novih revizijskih istraživanja.
Činjenica da su svi zidovi kompleksa ipak vidljivi i da trikonhalno svetište i danas impresionira skladnom jednostavnošću, govori o dovoljnoj sačuvanosti ranokršćanske arhitekture koja će, nakon dovršetka radova i konzervacije, biti dijelom novoga kulturnog krajolika uz obalu Prokljana.
U istraživanjima 2018. najviše pažnje poklonjeno je iskopavanju velike presvođene grobnice koja je otkrivena u narteksu, pred glavnim ulazom u crkvu. Grobnica je lijepo zidana od većih komada kamena povezanih žbukom, a imala je svod od sedre, koji se urušio tijekom vremena.
U grobnici su ostaci pokojnika bili u poremećenom položaju, i tek nakon analize bit će mogući zaključci o broju sahranjenih osoba i vremenu ukopa.
Arheološka ekipa iz Zagreba iduće godine planira dovršiti istraživanja najužeg prostora crkvene arhitekture, te bi trebala započeti konzervacija, kako bi se lokalitet dugoročno zaštitio.
Uz potporu Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela u Šibeniku, te uz podršku općine Bilice, veliku pomoć u dosadašnjim istraživanjima pružili su djelatnici Muzeja grada Šibenika. Početak istraživanja omogućili su vlasnici zemljišta na kojem se nalazi ranokršćanska arhitektura.