Ako se od 1. siječnja 2015. godine primjeni prijedlog novog Zakona o regionalnom razvoju, grad Drniš više neće biti tretiran kao područje od posebne skrbi te će godišnje izgubiti oko sedam milijuna kuna – najavljuje gradonačelnik Josip Begonja. To će, nastavljagradonačelnik Drniša, dovesti do velike proračunske krize u Drnišu. Novi zakon, pojašnjava Begonja, zamijenit će postojeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, te ukinuti Zakon o područjima posebne državne skrbi i Zakon o brdsko-planinskom području, a prema izračunu indeksa razvijenosti iz 2010., Drniš neće biti svrstan u područja koja zaslužuju državnu pomoć.
DRNIŠ I VODICE JEDNAKI?
– Cijela priča o ‘razvijenosti’ grada Drniša svoj početak ima u 2010. godini kada je donesena Uredba o indeksu razvijenosti kojom je definirano da se indeks razvijenosti izračunava na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne samouprave, općeg kretanja stanovništva, te stope obrazovanja. Na temelju odredbi važećeg Zakona o regionalnom razvoju RH i te Uredbe, Vlada je 2010. godine donijela kojom su sve lokalne samouprave glede stupnja razvijenosti podijeljene u pet skupina, a pravo na državnu pomoć imaju samo one lokalne jedince koje su svrstane u I. i II. skupinu. Grad Drniš tom je odlukom postao jedini grad s područja posebne državne skrbi u Šibensko-kninskoj županiji svrstan u III. skupinu razvijenih jedinica lokalne samouprave. Kako bih ilustrirao koliko je ova odluka bizarna kazat ću samo kako se u toj skupini nalazi još, primjerice, i Grad Vodice. To je nama u Drnišu zaista neshvatljivo – ogorčen je Begonja.
Ako se uzme u obzir da je Grad Drniš prije Domovinskog pripadao krugu nedovoljno razvijenih krajeva, te je za ukupan komunalni i gospodarski razvoj crpio sredstva iz državnih izvora, od Fonda nedovoljno razvijenih krajeva, sasvim je jasno da nakon ogromnih ratnih šteta i gubitka brojnih radnih mjesta (oko 900 predratnih radnih mjesta samo u realnom sektoru) stupanj razvijenosti može biti samo manji od predratnog, tvrdi Begonja. Navodi kako bi iz toga trebalo biti jasno da podaci koji su uzeti pri izračunu indeksa razvijenosti te 2010. godine ne odražavaju stvarno stanje razvijenosti Drniša i drniškog kraja, a poantu nalazi i u činjenici što je drniški proračun u proteklom desetljeću i više, koristio fiskalnu beneficiju za ustupljeni dio prihoda od strane države, za dio poreza na dohodak te kroz ustupljena sredstva od strane države-porez na dobit.Sada se, kaže, sve to ukida, kao da tijekom Domovinskog rata Drniš i drniški kraj nisu niti doživjeli materijalna razaranja.
TKO SE ISELJAVA ZBOG BLAGOSTANJA
Pojašnjavajući kako je, zapravo, došlo do ove zbrke, Begonja navodi kako su ‘neki vrli poduzetnici željeli iskoristiti određene pogodnosti koje im se pružaju s aspekta fiskalnih obveza na PPDS-u,pa su formalno registrirali svoje djelatnosti na području posebne državne skrbi i na taj način ostvarili određene porezne pogodnosti, a da stvarnu korist lokalne jedinice od njihovog poslovanja gotovo da i nemaju izuzev poreza na tvrtku’. Takvi poduzetnici, navodi Begonja, u drniškom slučaju, u pravilu su kooperanti brodogradilištima na području Splitsko-dalmatinske županije i drugih županija, a među svojim zaposlenicima gotovo da i nemaju zaposlenike s prebivalištem na području Drniša.
– Smatram da svrstavanje Grada Drniša u III. skupinu razvijenosti ne odgovara stvarnosti i bude li taj indeks vrijedio i pri primjeni novog Zakona o regionalnom razvoju, grad Drniš i ukupan drniški kraj bit će gurnuti u stanje daljnjeg iseljavanja, kao i stanje ukupne besperspektivnosti. Mnogo bi bolje bilo za lokalnu zajednicu da se postojeći zakon poboljša i unaprijedi uvažavajući potrebu da se pri izračunu indeksa razvijenosti uključe parametri poput starosne strukture stanovništva, slabe naseljenosti ili općeg demografskog stanja. Uzme li se u obzir da je na drniškom zavodu za zapošljavanje evidentirano preko 520 nezaposlenih ili sedam posto ukupnog stanovništva s područja Grada Drniša, tada je svakom jasno da ovo područje nikako ne može biti tako visoko pozicionirano glede svog indeksa razvijenosti, jer uostalom, tko se to zbog ‘blagostanja’ – iseljava – ogorčeno će Begonja, napominjući kako bi inzistiranje na ovakvoj kategorizaciji Drnišu zakočilo i budući razvoj kroz EU fondove jer neće imati sredstava za financiranje vlastitih udjela u projektima.
