Dvodnevni Međunarodni znanstveni skup povodom 950. obljetnice prvog spomena grada Šibenika u povijesnim izvorima otvoren je i počeo je s radom jutros u šibenskoj Gradskoj vijećnici. Riječ je o središnjem događaju cjelogodišnjeg obilježavanja velike obljetnice. Na samom otvaranju klapa Adriaticum, uz ‘Lijepu našu’ izvela je i himnu Šibenika ‘Šibensku baladu’.
– Ovaj skup je na tragu Znanstvenog skupa koji je, također bio središnji događaj prije 50 godina, a deset godina nakon toga svjetlo je ugledala ona velika knjiga ‘Zbornik’ u spomen na to vrijeme. Tada su okolnosti bile drukčije i još uvijek nije bilo dovoljno literature koja je bila posvećena bogatoj prošlosti grada Šibenika. Okolnosti su se promijenile, ali smatramo da je važnije da naglasimo i one dijelove iz povijesti grada koji nisu bili dovoljno do sada istraženi ili će tek sada biti predmet jednog ozbiljnijeg istraživanja, kazao je Ivica Poljičak, član Znanstveno-organizacijskog odbora skupa.
– Šibenik je veliki izvor novih povijesnih spoznaja. Na tom tragu smo se odlučili da ovo bude pozivni skup. Težimo izravno izvornim radovima i cilj nam je da negdje sljedeće godine u ovo doba imamo Zbornik radova sa današnjeg i sutrašnjeg radnog dijela Međunarodnog znanstvenog skupa. To će biti lijepa poslastica za sve ljubitelje grada Šibenika, za znanstvenike nove spoznaje, ali i za sve ljubitelje šibenske prošlosti i široku čitateljsku publiku to će sigurno biti zanimljivo, uvjeren je Ivica Poljičak.
Međunarodni znanstveni skup povodom 950. obljetnice prvog spomena grada Šibenika održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, a organizatori su HAZU, Grad Šibenik i Muzej grada Šibenika.
Okupljene znanstvenike i članove, Znanstveno-organizacijskog i Počasnog odbora skupa jutros je pozdravio i poželio im uspješan rad, gradonačelnik Šibenika Željko Burić.
– Ovo je obljetnica na koju smo mi svi strašno ponosni, jer je Šibenik najstariji izvorno hrvatski grad. Tu tezu koju sam izgovorio vi ćete kroz ovaj skup, ali i svoj daljnji rad dokazivati na različite načine. Suvremeni život Šibenika je upravo snažno podcrtan njegovom poviješću, kulturnim znamenitostima i kulturnim dobrima. Kada smo se okrenuli ka tomu i dali suvremeni pristup te na način primjeren vremenu pokazali to našim gostima, zabilježili smo ono što Šibenik danas s ponosom kaže; postajemo turistički brend, kazao je gradonačelnik Burić.
U ime šibenskog biskupa Tomislava Rogića znanstvenike je pozdravio don Marinko Mlakić, generalni vikar Šibenske biskupije.
– Iako je biskupija u gradu nešto malo mlađa od samoga grada, ja bih rekao da su grad Šibenik i Šibenska biskupija dvije niti koje se toliko isprepliću kroz svoju povijest da je koji puta i teško možda razdvojiti, prepoznati koja je koja. Znamo da su mnogi šibenski svećenici i biskupi bili često predvodnici stvaranja kulture ovoga grada. Bilo je, nažalost, i pokušaja kada su se te dvije niti nastojale naprasno razdvojiti. Duboko vjerujem da su ta vremena iza nas. 950 godina je jako duga povijest, nešto što toliko dugo traje znači da vrijedi i da je onda to vrijednost koje treba biti svjestan. Nadam se da ćete vi i ovu vezu crkve i grada ovih dana još više osvijetliti, potvrditi te da ćete i vi na taj način dati doprinos da ovaj grad živi još 950 i koliko Bog odredi godina, poručio je don Marinko Mlakić.
Jedno od predavanja na skupu održat će Iva Kurelac sa Odsjeka za povijesne znanosti, Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a.
– Želja nam je bila okupiti renomirane stručnjake sa najrazličitijih područja, pogotovo sa područja humanističkih znanosti i željeli smo da to budu izvorni znanstveni doprinosi koji će šibenčane i širu javnost upoznati sa nekim potpuno novim spoznajama o povijesti grada za koje se nadam da bi mogle biti korisne i boljoj turističkoj promociji samog grada Šibenika, kazala je Iva Kurelac.
– Povijest Šibenika nije dovoljno istražena i još uvijek ima jako puno građe u arhivima koju treba istražiti. Upravo ovdje okupljeni su znanstvenici koji su istraživali teme o kojima se još uvijek dovoljno ne zna. Sjajna je prilika da se ova obljetnica obilježi prezentacijom takvih tema u široj javnosti, kazala je Kurelec, inače velika ljubiteljica Šibenika.
Njezino izlaganje bit će o jednome od najstarijih popisa stanovništva grada Šibenika sa kraja 16. stoljeća u kojem su popisane i brojne plemićke obitelji o kojima se ni sada ne zna mnogo. Mi zapravo još uvijek nemamo dovoljno podataka o tome gdje su oni svi živjeli na gradskom području, pa Kurelec vjeruje kako će se sada steći jedna bolja slika o životu Šibenika u 16. stoljeću.
