Subota i nedjelja

U organizaciji PEU Stribor: Pridružite se akciji pošumljavanja ovaj vikend oko Velike Soline

pixabay
Pratite nas i na društvenim mrežama:

Planinarsko ekološka udruga Stribor u suradnji s Turističkom zajednicom grada Šibenika ovaj vikend organizira akciju pošumljavanja oko jezera Velike Soline.
– Pridruži nam se u akciji ‘Zasadi stablo ne budi panj’ i budi ekolog bar na jedan dan. Uz sadnju, plan je i postojeća zarasla stabla crnike uz stazu osloboditi od sitnog raslinja i omogućiti im da se lakše razviju u stablo. Nešto alata je osigurano, ali poželjno je da svatko ponese što ima – poručuju iz PEU Stribor.
Akcija će se odvijati  uz stazu oko jezera Velike Soline (Velikog Blata), nekoć jedne od solana srednjovjekovnog Šibenika, a danas područja prirodne i kulturne važnosti.

Akcija će se održati u subotu i nedjelju od 10 sati. Mjesto okupljanja predviđeno je na proširenju ispred makadama, ulaza za Velike Soline iz smjera grada.

May be an image of map and text that says "Mandalina Marina Put PutBioc Bioc Dalma Veliko jezero Antin Gušt Aquapark Dalmatia 福 Rezalište"

S obzirom na svoj geografski položaj i prevladavajući klimatski tip, mediteranska Hrvatska bi trebala biti obrasla šumama hrasta crnike, međutim tisućljetno djelovanje čovjeka utjecalo je na promjenu krajobrazne strukture.

Drvo je bilo glavni izvor energije, kao ogrjevno drvo, a koristilo se u većoj mjeri i u druge svrhe. Dio svojih potreba za drvom zadovoljavala je s područja Dalmacije i Mletačka republika, a kao velika pomorska sila, uvelike ga je koristila i u brodogradnji, kako za izradu kvalitetnih brodova, tako i za ogrijev. Velike količine ogrijevnog drva bile su nužne i za održavanje venecijanske industrije, koja se temeljila na proizvodnji stakla, svile i na metalurgiji.
S obzirom da su sve do 20. stoljeća kozarstvo i ovčarstvo osiguravali egzistenciju seljacima, intenzivno bršćenje od strane koza i ovaca spriječavalo je obnovu šume hrasta crnike.
Sve to, zajedno s ostalim utjecajima, dovelo je do nestanka šuma i erozijskih procesa koji su vodili do dugoročnog osiromašivanja tla.
S planom povećanja vegetacijskog pokrova i stvaranja uvjeta za obnovu mediteranske šume, od 18. stoljeća započeli su prvi radovi na pošumljavanju našeg krša. Za pošumljavanje se odabralo nekoliko vrsta koje su svojim obilježjima odgovarale zadanoj svrsi, no, s vremenom je prevladao alepski bor. Alepski bor omogućuje povratak vegetacije hrasta crnike, ali da bi hrast crnika zamijenio šumu alepskog bora potebni su intezivni zahvati šumske njege. Kada bi se vegetaciji hrasta crnike omogućio kvalitetan rast, s vremenom bi stabla alepskog bora, koja žive 150 godina, počela nestajati, a na njihovo mjesto bi došao hrast crnika koji ima vitalnost, dugovječnost i otpornost na požare kakvu nema alepski bor.

Pratite nas i na društvenim mrežama: