‘Batižele’, najveći razvojni projekt Šibenika u povijesti grada danas je i službeno zaživio. Jednoglasnom odlukom gradskih vijećnika o prihvaćanju dokumenata razvojnog projekta ‘Batižele’ gradonačelnik i gradska uprava dobili su ‘zeleno svjetlo’ za provedbu projekta do njegove realizacije.
Prijedlog razvojne strategije i Akcijski plan i prioritete provedbe – Urbana regeneracija napuštene industrijske zone u Šibeniku Gradskom vijeću su na tematskoj sjednici predstavili predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj i tvrtke Ove Arup & Partners International, koju su odabrali na javnom natječaju.
Iako je riječ o dokumentima nakon kojih će tek slijediti veliki posao izrade prostorno-planske dokumentacije i potrage za ulagačima, kao i veliki infrastrukturni projekti nove zone Šibenika, tek sada je otvoren put za realizaciju zahvata koji će, bez sumnje, utjecati na budući razvoj Šibenika. Kako su istaknuli predstavnici EBRD-a, Šibenik je u ovoj fazi projekta ‘Batižele’ desetljećima ispred susjednih dalmatinskih gradova i teško ga mogu dostići.
– Ovo je proces na kojem smo radili doslovno danonoćno od 2013. godine da bi danas otvorili novu fazu i perspektivu, ne samo u razvoju prostora TEF-a, nego i cijelog grada Šibenika. Do toga je trebalo riješiti čudo naslijeđenih problema koji su se gomilali više od dva destljeća. Prilika je da zahvalim svim vijećnicima i vijećnicama prošlog i aktualnog saziva Gradskog vijeća jer je niz akata kojima smo rješavali te probleme bilo na vašim klupama. Sve je to prethodilo trenutku u kojem smo u poziciji da EBRD u Hrvatskoj u strateškom projektu ‘Nove Europe’ u financijskom okviru 2021-2027., uz dva najveća grada u Hrvatskoj, ima i Šibenik. Od ovog trenutka nama slijedi lakši dio posla, jer smo sve pravno, imovinski i financijski počistili te uključili sve relevantne subjekte unutar Hrvatske i Europe kazao je gradonačelnik Šibenika Željko Burić naglasivši kako je ovo zajednički projekt naše generacije, u kojem nema ni stranačkih, niti osobnih zasluga te projekt u kojem se ne smije pogriješiti.
Kako danas predstavljeni dokumenti u sebi nude odgovore na brojna pitanja u raspravi tematske sjednice Gradskog vijeća sudjelovalo je tek nekoliko vijećnika.
Anton Dobra, vijerćnik s Bandićeve liste, pitao je izrađivače iz EBRD-a kako su neki drugi gradovi u svijetu rješavali pitanje vlasništva zemljišta na sličnim razvojnim lokacijama.
– Jesu li im gradovi i općine prodavali tu zemlju ili su ti investitori zemljište dobivali u dugogodišnji najam, odnosno u koncesiju – pitao je Dobra.
– Sve to ovisi o namjeni. Želite li dobiti stambeno područje, investitor će ga željeti u vlasništvo jer bi u protivnom imali probleme za dobivanje kredita banaka. Ako govorimo o hotelima, restoranima, kafićima i slično tu je prilika ići s najmom ili koncesijom. Ulice, parkovi i sva infrastruktura ostaju u javnom vlasništvu – kazali su izrađivači studija uz napomenu kako je potrebno dobro osluhnuti tržište i znati što investitori i krajnji kupci žele vidjeti.
SDP-ovog Joška Šupu zanimalo je li predloženi model razvoja projekta ‘Batižele’ konačan ili je podložan izmjenama.
Odgovoreno mu je kako ovo nije konačna verzije, nego studija održivosti temeljena na analizi tržišta. Tržišna analiza bit će vodilja i u sljedećih pet do deset godina, ali je obavezna i fleksibilnost jer su se i neki drugi slični projekti tijekom godina mijenjali i nadopunjavali.
Šupe je također tražio da ‘projekt svih Šibenčana’, kako ga je okarakterizirao gradonačelnik Burić, uključi i Društvo arhitekata Šibenik kao značajnog dionika. Također je mišljenja da je 60 posto stambenog prostora, koji će biti prodan, trošenje vrlo vrijednog resursa te da na tom prostoru mora biti realizirana i neka atrakcija koja će privlačiti ljude, primjerice marina, tvornica zabave, ulaz u NP Krka ili centar za pripreme veslača.
– Uspjeli smo napraviti presudno – sačuvali smo taj prostor od parcelizacije. Bit ćemo prema svima otvoreni, ne samo prema DAŠ, nego i prema svim arhitektima u Hrvatskoj. Ovo je izazov za sve njih. Moramo pronaći balans između naših ideja, želja i ambicija i onog čime se suočavamo u stvarnosti – kazao je Burić najavivši nastavak suradnje s EBRD-om i na izradi razvojne strategije za novi izazov u samom centru grada – prostor željezničke stanice za što je Šibenik dobio suglasnost Uprave HŽ-a.
Iris Ukić Kotarac, vijećnica s Nezavisne liste Stipe Petrine izrazila je bojazan da novi dio grada, s tri hotela, bude mrtav izvan sezone, a zanimalo ju je i hoće li se ići na status strateškog projekta kako bi se i država što više financijski uključila u njega.
– Ova gradska uprava sve što radi, radi s konačnim ciljem da to bude nadopunjivo i jedinstveno. Od samog početka je stav da preko 40 posto onoga što će biti na Batiželama bude u javnoj, a ne u komercijalnoj funkciji. Grad Šibenik od toga ne odustaje, a Vlada RH je otvorena za daljnju podršku Projektu Batižela rekao je Burić, naglasivši kako na prostoru TEF-a postoji još samo čisti mineralni otpad.
Petrinin Rikard Marenci ponovno je potegnuo pitanje sanacije terena bivšeg TEF-a, a predložio je i mogućnost zabrane plovidbe jahti uzvodno prema Skradinu u kontekstu razvoja školjkarstva.
Na to mu je gradonačelnik Burić rekao kako postoji dokument koji potvrđuje da je sondiran teren cijelog TEF-a i potvrđuje da je sanacija službeno završena. Za ideju o zabrani plovidbe uzvodno uputio ga je da s tom idejom ode pred Skradinjane.
Prijedlog vijećnika Loze Dalibora Peraka da se ide na manju izgrađenost konzultanti su odbacili jer je njihov cilj izgraditi ulice za stanovanje, funkcionalnu urbanu cjelinu.
– Ne želimo uske ulice, iako nam se sviđaju one vaše u starom dijelu grada, ali ovdje ulice moramo proširiti i omogućiti ugodno šetnju građanima. Bitna je i visina, odnosno stepenasti rast objekata. Uz obalu će biti niži objekti s kojima ćemo dobiti vizuru i terase koje donose vrijednost imovini – pojasnili su konzultanti uz napomenu kako je sve to za sada samo preporuka.
Joško Šupe na kraju je pitao obvezuje li današnje prihvaćanje dvaju dokumenata na ustupke investitorima u većoj izgrađenosti i manjoj udaljenosti objekata kod izrade planskih dokumenata.
– Ovo nije ni prvi, a nije ni zadnji put da projekt Batižela dolazi pred Gradsko vijeće. Još puno puta će se na Gradskom vijeću o ovome raspravljati jer ovo je projekt koji će trajati. Gradsko vijeće danas usvaja smjer i na tom smjeru ćemo se susretati ponovo s odlukama koje samo Gradsko vijeće može donijeti – zaključio je Mileta prije jednoglasne podrške projektu Batižele.
