Škampe na šibenskoj peškariji u posljednje vrijeme nemoguće je kupiti, jer ih jednostavno – nema. Kozice su ih zamijenile u potpunosti, pa se sve češće postavlja pitanje je li se globalno zatopljenje odrazilo na sastav ribljeg fonda. Prije petnaestak godina škampe su se, napominje profesionalni ribar Petar Baranović, brojile u kašetama, a danas se broje u primjercima.
– Škampi nema i pitanje je kad će ih biti. E sad, jel to zato što su izlovljeni ili zato što imamo invaziju kozica, ne znam. Ima tu nekoliko razloga, al to ne možemo rješavat ode u ribarnici nego upitat stručnjake. Moguće je da se ciklički pojavljuju, tako je bilo s lignjama, hobotnicama, pa i srdelama. Kozica ima nenormalno, ko i srdela, govori nam je prodavač ribe na šibenskoj peškariji.
U Šibeniku ljudi uopće ne pitaju za škampe, a kako kaže, razlog je siromašna sredina.
– Mi smo siromašan grad i ljudi ne mogu izdvojit 200 kuna za škampe. Mislin da toplina mora nema veze s nestankom škampi, možda smo stvarno pretjerali. Prije ti je koća lovila doslovce ‘kašetu’ kozica, a sad ih imas po sto kili. Cijena im je bila oko 60 kuna, a sad su po 30 ili 40. Naravno, nabavna cijena im je vrlo malo pala, a to mi trgovci osjetimo. Al nije sve crno, uglavnom se sve proda, dodaje.
Trgovci nabrajaju moguće razloge zbog kojih nema škampi, ali ne uzimaju u obzir teoriju o zagrijavanju mora. S njima se slaže i Petar Baranović, koji tvrdi da je škamp najdrastičniji primjer nebrige o Jadranu.
– Za to su direktno odgovorni ljudi koji su vodili lošu politiku o pomorstu i ribarstvu. Ovo se događa jer ZERP nije stavljen u funkciju. Imali smo uspostavljanje mjere zone zabrane- trajala je oko godinu dana, bila je ‘traljavo’ napravljena, no ipak je dala rezultate. Neozbiljno je misliti kako dominantni škamp može nestati zbog postepenog zagrijavanja mora, kaže Baranović koji
Naglašava kako je škamp na rubu nestajanja ukoliko se nešto pod hitno ne poduzme.
– Vjerujte mi, škamp će nestati ukoliko se netko stručan ne uhvati tog problema. Osjećamo posljedice politikanstva, a odgovornima smatram najviše vertikale u društvu, zaključio je Baranović.
