Predstavljen projekt od 24 milijuna kuna: Zlarinska tradicija koraljarstva poticaj ostanku i pokretač razvoja otoka

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Predstavnici Grada Šibenika, Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije i Mjesnog odbora Zlarin predstavili su danas projekt ‘Hrvatskog centra koralja Zlarin’ čija je realizacija počela 1. lipnja ove godine. Konferencija za medije održana je u Zavičajnom muzeju na Zlarinu, prostoru koji će tijekom tri godine biti obnovljen i opremljen sadržajima koji će biti atrakcije budućeg Centra vrijednog 24 milijuna kuna.

– Ovo nije projekt vezan samo za koralje, već i za revitalizaciju mjesta. On neće riješiti sve probleme mjesta, ali postaje jedna platforma za bolji život na Zlarinu. Ovo je pojedinačno najveće ulaganje na jednom otoku i sufinancirano je sredstvima Europske unije. Obnovit će se dva postojeća objekta, provodit će se turistički i edukativni programi, izrada novih suvenira, uz suvremeno opremljen muzej kinetičkim igračkama, spravama, proširenom stvarnosti i knjižnicom. Projekt obuhvaća i nabavu prijevoznih sredstava od brdskih bicikala do broda i ronilica na električni i hibridni pogon te omogućava zaštitu ruralnog područja, kazao je Petar Mišura, v.d. pročelnika šibenskog Odjela za gospodarstvo.

petar misura

Mišura je naglasio da projekt počinje živjeti nakon realizacije te je jako važno da se u sve uključi lokalna zajednica, da se identificiraju ljudi koji će kasnije voditi taj projekt i da projekt bude poluga razvoja otoka Zlarina, a ne proračunsko breme Grada Šibenika.

Projekt ima važnu komponentu zaštite prirodne baštine i Javna ustanova Priroda odabrala je suradnju na tom projektu jer će se kroz njega raditi istraživanje cijelog akvatorija Šibensko-kninske županije s naglaskom na koralje.

anita babacic ajduk

– Kroz projekt ćemo provoditi dvogodišnji monitoring i edukaciju djelatnika u turizmu o važnosti samih lokacija. Jedan od razloga što smo ušli u ovu priču je i da koraljarstvo ne bude rezervirano samo za ljude koji imaju koncesiju za koralje i da Zlarin ne bude samo otok na kojem možete kupiti koraljni nakit, već da šira lokalna zajednica od te priče ima koristi. Cilj nam je da se na popularan način priča o baštini i tradiciji koraljarstva na Zlarinu, rekla je Anita Babačić Ajduk, ravnateljica JU Priroda, naglasivši kako je 40 posto naše županije proglašeno Natura staništima i žele tu razinu zaštite pretvoriti u našu prednost, a to se upravo čini kroz projekt Hrvatskog centra koralja na Zlarinu.

Projektom je predviđeno otvaranje šest radnih mjesta, od kojih tri stalna i tri sezonska, a riječ je samo o direktnim radnim mjestima s tim da će projekt sigurno utjecati i na turistički rast tako da će indirektno generirati puno više radnih mjesta.

antoni biberica

– Za Zlarin je ovo veliki dan početak velikog projekta, Ono što nas najviše veseli su nova radna mjesta jer to je najbitnije na otoku na kojem nema baš puno mladih, a ovo je način kako da ih privučemo i da ih zadržimo na Zlarinu. Zahvalni smo Gradu Šibeniku što su pokretač razvoja otoka i kroz druge projekte koje smo trebali na otoku. Nadamo se uspješnom završetku projekta i da on zaista neće biti breme Gradu Šibeniku, rekao je Antoni Biberica, predsjednik Mjesnog odbora Zlarina.

Trenutno se čeka odobrenje Plana nabave i odmah počinje realizacija. Građevinski radovi trebali bi početi u sljedećoj godini, a brojni sadržaji ponudit će različite mogućnosti razvoja, od onih ugostiteljskih do edukacijskih. Projekt objekta izradio je Arhitektonski biro ‘Prostor’ Nastje Alfier.

biberica i mileta

Aktualna gradska uprava od početka svog mandata ulaže u projekte na šibenskim otocima pa im je tako prvi ugovor prije pet godina bila nabava pres-kontejnera za otok Kaprije.

– Od tada nismo stali skrbiti ne samo o našim otocima, nego o cijelom administrativnom području Šibenika. Kada govorimo o naša četiri naseljena otoka mi u Gradu Šibeniku očito nešto i radimo. U proteklih pet godina riješili smo na tim otocima ceste, nogostupe, rasvjetu, na Žirju i stari put, na Zlarinu smo nakon velikog proloma oblaka u dva tjedna obnovili preko kilometar ceste koju je odnijela bujica. Nova dječja igrališta dobili su Krapanj i Žirje, na Zlarinu sufinanciramo i igraonicu. Vidjeli smo puno nautičara i turista i ne može se reći da je ljeti život na otoku loš, ali da bi bio dobar i ostatak godine pripremili smo ovaj projekt koji će omogućiti onima koji se još premišljaju hoće li ostati živjeti i raditi na Zlarinu ostanu tu, budu dio projekta i kad projekt zaživi budu dio njegove nadogradnje, kazao je Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Šibenika.

Na Zlarinu nas je danas dočekao i Albino Biberica, pokretač ideje Centra koraljarstva.

albino biberica

– Želja mi je bila samo jedna, da se nastavi tradicija 600 godina lova koralja i 200 godina obrade koralja na Zlarinu. Zlarin je postao prepoznatljiv kao jedini otok na Jadranu na kojem se to radi. Ranije se koralj lovio i prodavao u Veneciju pa smo tek poslije mi sami počeli obrađivati te koralje.Vidio sam da to pomalo nestaje i prije 15 godina smo pokrenuli, s pokojnim Vjekom Duhovićem, nastavak te tradicije. Ovaj projekt multimedijalnog centra koraljarstva je velika stvar za Zlarin, ali želja mi je da se i baram jedan put na godinu, dok još ima živih starih Zlarinjana koji su to radili, ide sa starim inžinjima, mrižama na pozicije gdje se lovilo koralje. Volio bi da se nastavi i stari način obrade koralja jer ljudi to vole vidjeti i doživjeti, priča nam Albino Biberica.

koralji1

zlarin2 zlarin3


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.