Šibenik će imati 'pozdrav moru'

Popovićeva vizija šibenskih dvostrukih bedema otvara stare puteve i novi grad u gradu

Pratite nas i na društvenim mrežama:

U šibenskoj knjižnici danas su gradonačelnik Željko Burić, pročelnica Konzervatorskog odjela Angela Bujas, ravnateljica JU Tvrđava Kulture Gorana Barišić Bačelić i arhitekt Davor Popović predstavili idejno rješenje revitalizacije šibenskih dvostrukih bedema, odnosno ‘puta spasa’.

Rješenje, koje Šibeniku nudi Davor Popović, šibenski arhitekt s milanskom adresom, puno je više od puke okomite poveznice Doca i tvrđave sv. Mihovila. Popović je, kao dijete Šibenika, proniknuo u povijest tog prostora godinama zapuštenog i izuzetog iz gradske cjeline te ga osmislo kao novu javnu komunikaciju zajedno sa do danas zazidanim ili prepriječenim horizontalnim vezama na gradske ulice i trgove. Popović svojom vizijom ponovno pješački povezuje poprečne ulice Doca, Kvartira, Gorice i Zagrađa, otvara stare pravce kretanja te stvara nove etažne trgove koji su preduvjet zadržavanja prolaznika i života u tom dijelu grada.

Kombinacijom skalina i eskalatora te korištenjem i postojećih u stijenu uklesanih stuba savladava visinsku razliku s tim da pod razinom Kvartira realizira terasom natkrivenu galeriju, a na vrhu, u podnožju tvrđave gradi prostor ‘agore’, koji je već na samoj prezentaciji dobio ime ‘pozdrav moru’.

– Drago mi je što je najava ove prezentacije izazvala interes svih dionika koji su sudjelovali  i bili vezani uz proces revitalizacije tvrđave sv. Mihovila, ali i predstavnika medija, koji će to prezentirati javnosti. Kada svi imamo zajedničku želju napraviti jedan moderan, inovativan i drugačiji pristup jedinstvenom fortifikacijskom sustavu to i uspijemo. Moram javno zahvaliti Konzervatorskom odjelu na izuzetnoj suradnji u pokušaju iznalaženja zadovoljavajućeg rješenja. Imali smo i fazu zastoja u kojoj je izgledalo da sve to ide u zaborav i da jednostavno nema rješenja. Razgovor s Davorom, a sastali smo se o sasvim drugoj temi, iznjedrio je mogućnost i odškrinuo vrata rješenju kako bi ovaj projekt ipak mogao u realizaciju – kazao je Željko Burić uz prognozu kako bi za oko godinu i pol mogli biti u fazi otvaranja radova.

Angela Bujas podsjetila je na povijest dvojnog bedema izgrađenog u 15. stoljeću tijekom mletačke vlasti u Šibeniku koji je pod zaštitom kao pojedinačno kulturno dobro.

– Radi se o četiri do šest metara širokom prolazu između dva obrambena zida kroz koji je bilo moguće uspostaviti komunikaciju savladavajući strmu konfiguraciju terena od obale prema tvrđavi. Takav dio fortifikacijskog sustava, iako dobro poznat u mletačkim obrambenim sustavima, u Šibeniku je posebno dobro očuvan. Radi se ujedno o monumentalnom i oblikovno jedinstvenom primjerku među utvrdama mletačke republike – naglasila je Bujas.

Podsjetila je i da je dvojni bedem, gubitkom svoje prvotne funkcije, doživio brojne građevinske intervencije. Naglasila je i kako je unatoč intenzivnim sanacijskim zahvatima kroz protekla dva desetljeća taj prostor ostao bez namjene i funkcije.

– Ovo idejno rješenje nastalo je na temelju Konzervatorskog elaborata te suradnje Konzervatoskog odjela, projektanta i Grada Šibenika. Obzirom na sve što je projekt morao obuhvatiti i riješiti bilo je potrebno pronaći rješenje koje će zadovoljiti projektantska ishodišta, konzervatorske zahtjeve, ali i suvremene potrebe građana. Odabrani pristup je da se projekt prilagodi kulturnom dobro, a ne obratno. Ovaj projekt predviđa unošenje novih materijala i funkcija, ali uz jasno vizualno razdijeljenje originalnog i suvremenih elemenata – kazala je Bujas.

Gorana Barišić Bačelić podsjetila je da se Javna ustanova Tvrđava kulture ne bavi samo organizacijom program, nego i istraživačkim i sanacijskim radovima na objektima kojima upravljaju.

– Od prvoga dana svjesni smo da je dvostruki bedem jedinstveni element, koji naš fortifikacijski sustav čini izuzetno prepoznatljivim. U prilici smo pozicionirati Šibenik u red gradova koji stručno i sustavno pristupa svom kulturnom nasljeđu. Između 23 i 25 godine 15. stoljeća gradi se dvostruki bedem, a bude li sve išlo kako treba imamo priliku da nakon 600 godina taj prostor prvi put otvorimo građanima. Otvara se prilika da otvorimo jednu ‘novu’ ulicu, javni, svima dostupan prostor koji neće samo skratiti put prema tvrđavi sv. Mihovila, već postati prostor koji pruža brojne mogućnosti i novi zamah cijelo okolnom području. Uz postojeću Ulicu Vladimira Nazora, ‘put spasa’ je jedina gradska transverzala, odnosno okomita komunikacija u staroj gradskoj jezgri – rekla je Barišić Bačelić.

Govoreći o svojoj viziji dvostrukih bedema, Davor Popović naglasio je kako je riječ o interdisciplinarnom, a ne samo o infrastrukturnom projektu.

– Jako je bitno što ovo počinjem jednom alegorijskom ilustracijom ‘puta spasa’, ne metaforom, nego jednom pričom. Naš stav u ovome radu je bio prepun poštovanja prema gradskoj jezgri i omogućio nam je kreiranje i valorizaciju pejzažno-teritorijalnih karakteristika ovog dijela grada. Ovu novu viziju mogao bih sažeti kroz novu formu kaskadnog trga svetog Mihovila i Doca te kroz njegove funkcije. Prvenstveno izvornu funkciju povezivanja obale sa tvrđavom te funkciju ‘puta spasa’ koju smo nadogradili i obogatili povezivanjem preko Ulice Jurja Dalmatinca s Katedralnim trgom, zatim smo povezali dio varoškog dijela grada, Gorice, Crnice i Građe, a svemu smo dodali i funkciju horizontalnog povezivanja Doca sa Kvartirom, odnosno zapadnog Doca sa starom gradskom jezgrom – pojasnio je Popović dometnuvši da će tako oživjeti mnogi ‘slijepi’ prostori koji do danas nisu bili u funkciji komunikacije.

Priznaje Popović da su u konačnici došli i do za njih same iznenađujućeg rješenja. Od uspavane strukture, prepuštene same sebi, kaže Popović, otvaranjem urbanih barijera koje su kasnije nastajale, skoro pa konzervativnom metodom, projektanti nalaze rješenje kroz način korištenja tog prostora ranije u povijesti.

Za razliku prvotnog projekta Nikole Bašića, Popovićev projekt ne predviđa prokapanje tunela, a dvostruki eskalator svodi na jednostruki razlomljen u dva dijela s tim da mu početak nije kod donjih, dolačkih vrata, već na razini trgića Petra Guberine u Kvartiru. I sam završetak eskalatora ne ide do same tvrđave, nego završava na platou ‘agore’, odnosno ‘pozdrava moru’. Također Bašićev projekt nije razmatrao poprečne poveznice gradskog tkiva te nije nudio nove prostore između samih bedema.

Podršku projektu na današnjoj prezentaciji dali su i saborski zastupnici Franko Vidović i Hrvoje Zekanović. Vidović je ponudio novo ime ‘putu spasa’ – ‘pozdrav moru’, a Zekanović se zauzeo da cijeli taj novi prostor bude u javnoj upotrebi bez ikakvih ograničenja.


Pratite nas i na društvenim mrežama: