Ima li Grad Šibenik viziju i što čini na praktičnom planu da se zaustavi iseljavanje sa šibenskih otoka, da se stimulira poduzetništvo, otvore nova radna mjesta i da otoci ‘žive’ tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni, pitanja su s kojima smo se uputili do Danijela Milete, zamjenika šibenskog gradonačelnika. Sve su to pitanja koja smo čuli i od predstavnika šibenskih otočana i nedavno ih objavili na Šibenskom portalu.
– Zadnjih sedam godina smo svaku otočku poduzetničku inicijativu, koja je bila u okvirima pozitivnih zakonskih propisa, itekako podržali. Grad Šibenik, prije svega, infrastrukturno pomaže svoje otoke, što je preduvjet za bilo što. Hrvatski centar koralja na Zlarinu, Aglomeracija na Krapnju i Otočni vodovod do Kaprija i Žirja su stožerni projekti koji su u tijeku, i vrijedni su nekoliko desetaka milijuna kuna – kazuje nam Mileta dodajući da se
svake godine još stotine tisuća kuna ulažu u ceste, šetnice, plaže i igrališta na otocima.
Mileta k tome napominje da bi, kada bi se uspoređivala količina uloženog novca, s jedne strane u otoke, a s druge strane u šibenske gradske četvrti i mjesne odbore, u omjeru s brojem stanovnika na otocima i u četvrtima, sva četiri naseljena otoka bila u samom vrhu te liste. Ističe i da Grad Šibenik čini ono što je moguće u okviru njegovih ingerencija, a da bi za realizaciju dodatnih potreba, koje otočani navode kao zanemarene, trebala reagirati država.
– Spremni su nam projekti poput uređenja stare škole na Žirju ili solarnih elektrana. Do zadnjeg nama mogućeg koraka smo doveli dokumentaciju za povezivanje otoka novim, brzim, električnim ili hibridnim brodovima. Za dalje je potrebno mijenjati nacionalne zakone i pravilnike. Odnosno, za krucijalne iskorake poboljšanja života su nužne nacionalne mjere – naglašava naš sugovornik.
Unatoč tome ne možemo zanemariti primjedbe koje su predstavnici Mjesnih odbora uputili na račun Grada. Stoga pitamo šibenskog dogradonačelnika kada će na Zlarinu biti riješeno pitanje vlasništva nad mjesnim Domom za kulturu, na koje polažu pravo i Grad Šibenik i Crkva. Tim više što je to jedino mjesto na kojem otočani mogu upražnjavati kulturne sadržaje.
– Grad Šibenik je bio partner na prijavi projekta uređenja Doma za kulturu putem europskog novca, za što smo dobili suglasnost i od Šibenske biskupije, no sredstva nisu odobrena. Pitanje vlasništva je pravno pitanje koje rješava Državni ured za imovinsko-pravne odnose pri Šibensko-kninskoj županiji jer je Biskupija tražila povrat tog nacionaliziranog prostora – odgovara nam Mileta.
No, na najbližem šibenskom otoku, pored toga ima još neriješenih pitanja poput proširenja i uređenja mjesnog groblja, popravka devastiranih cesta, uređivanja plaža i malih putova koji vode plažama. Zanima nas što je do sada poduzeto da se te stavke realiziraju.
– Moje kolege i ja osobno smo u kontaktu s čelnim ljudima Zlarina i Turističke zajednice Zlarin. Devastirane ceste smo popravljali nekoliko puta i samo u prvoj godini našeg mandata u njih uložili blizu 1,5 milijuna kuna, dok se službena plaža uređuje svake godine. U sklopu velikog gradskog projekta osnivanja i izgradnje Hrvatskog centra koralja, vrijednog 25 milijuna kuna, planirano je bilo uređenje svih putova na Zlarinu, no revident to nije priznao kao prihvatljiv trošak. U tijeku je izrada projekta biciklističkih staza po otocima koji bi, također, prijavili na europski natječaj, a u sklopu kojeg bi se biciklistički uredio dio navedenih putova. Da bi se mjesno groblje moglo proširiti, potrebno
je prvo poduzeti pravne predradnje upisa groblja na Grad Šibenik. A još prije toga, kako mi kaže direktor Čempresa gospodin Joško Vuković, potreban je popis s osobnim identifikacijskim brojevima i adresama svih trenutno živućih vlasnika ukopnih mjesta, što mu Mjesni odbor još nije dostavio – upozorava šibenski dogradonačelnik.
Podsjećamo i na primjedbe s Kaprija gdje imaju problem s odvozom smeća preko zime i traže bar jednog zaposlenog komunalnog radnika koji bi i zimi održavao mjesto s obzirom da je izvan sezone prilično zapušteno.
– Vjerujem da se uvijek može bolje i da uvijek nešto fali, i to je normalno. No po pitanju odvoza smeća mjerodavna adresa je Zeleni grad. Komunalni redari nisu stalno na otocima, nego ih van sezone obilaze povremeno ili po dojavi – kazuje Mileta dodajući da za drugačije nema ni resursa ni potrebe.
I najudaljeniji otok šibenskog arhipelaga ima u pripremi više projekata za koje, kako kažu u tamošnjem Mjesnom odboru, još nisu dobili odaziv Grada. Navodno je bilo razgovora između MO Žirja i Grada Šibenika o projektu asfaltiranja ceste koja bi povezivala mjesto s novim pristaništem, čijoj izgradnji bi se onda moglo pristupiti. Predsjednik MO Žirja rekao je da je projekt napravljen još prije dvije godine ali da još nije poslan ni na jedan natječaj za dobivanje sredstava iz EU fondova.
– Nije mi poznato da se na Žirju gradi novo trajektno pristanište, niti da su pristupne ceste preduvjet za to, niti da postoji projekt od prije dvije godine. Štoviše, u sklopu izrade dokumentacije za pristanište i prijave iste na europska sredstva pristupne ceste su mudrim planerima dio projekta pristaništa. Osim toga, pristaništa po otocima gradi i održava Lučka uprava Šibensko-kninske županije. Grad Šibenik se redovno javlja na natječaje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije kroz koje niz godina dobiva dio bespovratnih sredstava za uređenje cesta na Žirju. Tako smo uredili Stari put, te ceste u uvali Tratinska i Koromašno – navodi Mileta dodajući da se prije svakog projekta Grad konzultira s čelnim ljudima otoka da se zajednički odrede prioriteti.
I za kraj, pitamo našeg sugovornika kako bi on ocijenio aktualno stanje na šibenskim otocima.
– Stanje na šibenskim otocima je slično kao i u šibenskoj zagori. Da je ugodno tamo živjeti cijele godine – baš i nije – zaključuje Danijel Mileta.
