Samo dvije škole iz Šibensko-kninske županije, Osnovna škola Primošten i Prometno-tehnička škola Šibenik, od sljedeće će školske godine provoditi eksperimentalni program dugo najavljivane, u dijelu javnosti sporne, kurikularne reforme pod nazivom ‘Škola za život’.
Od škola na našem području, doznajemo u Županiji i Gradu Šibeniku, još se prijavila Tehnička škola u Šibeniku, ali nije prošla na natječaju. Također, i u Gimnaziji Antuna Vrančića htjeli su se prijaviti za kurikularnu reformu, no nije je podržalo Nastavničko vijeće.
Od šibenskih osnovnih škola tri su se imale namjeru prijaviti, OŠ Jurja Šižgorića, OŠ Tina Ujevića i OŠ Brodarica, kazala nam je pročelnica gradskog Odjela za upravne djelatnosti Mirjana Žurić te dodala da je Grad kao osnivač dao potrebnu suglasnost.
– Uz našu suglasnost kao uvjet morali su dobiti i suglanosti Školskog odbora, Vijeća roditelja i Učiteljskog vijeća. Prema našim saznanjima, nisu dobile suglasnost Učiteljskih vijeća – rekla nam je Žurić.
HNOS, Jokić, Šustar…
Razlozi su, kako neslužbeno doznajemo od nekolicine učitelja i nastavnika, to što im provođenje kurikularnog eskperimenta ne bi bilo plaćeno. Također, učiteljima je na vrh glave reformi, od HNOS-a, do reforme Borisa Jokića, pa do najnovije, one Predraga Šustara. Još im je zasmetalo to što bi izgubili ljeto jer bi dio edukacije bio kroz spranj i kolovoz. Postavilo se i pitanje, što ako kurikularna reforma ne zaživi jer bi djeca u prvom razredu, primjerice, učila samo tiskana slova, ne i pisana. Ako reforma ne prođe, to znači da djeca kaskaju…
Riba, figurativno, smrdi od glave, odnosno od ministarstva, istaknuo je ravnatelj OŠ Tina Ujevića Vladimir Braica, jedne od škola čije je Učiteljsko vijeće bilo protiv uvođenja eskperimentalne kurikularne reforme.
– Ministarstvo nije dobro iskomuniciralo cijelu priču pa su eksperimentalnu kurikularnu reformu morali potvrditi Vijeće roditelja, Školski odbor i Učiteljsko vijeće, uz osnivača. Naše Vijeće roditelja dalo je dozvolu čim su spomenuti besplatni udžbenici, a Školski odbor se izjasnio da će biti za ako bude i Učiteljsko vijeće, no nije prošlo – rekao nam je Braica.
Dakle, u Šibeniku za reformu nisu bili spremni učitelji i nastavnici, iako je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u više navrata naglašavala kako će eksperimentalna nastava, osim lakših torbi, iznjedriti i motiviranije nastavnike.
Kuda ide kurikularna refoma?
– Kurikularna reforma znači osposobljavanje naših učenika za izazove u njihovom životu u 21. stoljeću, u životu koji će oni živjeti u svijetu barem digitalne revolucije, četvrte industrijske revolucije. Moraju znati rješavati probleme, moraju znati kritički promišljati, a ne svoju školu i svoje osposobljavanje bazirati na bubanju činjenica – govorila je ministrica Divjak.
Inače, u Šibensko-kninskoj županiji će u reformu biti uključeno 104 učenika u dvije škole, a u Hrvatskoj će se ta eksperimentalna reforma provoditi u 72 škole od ukupno 215 prijavljenih, odnosno nad 8 tisuća učenika.
Kurikularnom reformom bi se, ističu u resornom ministarstvu, djeci i mladim osobama osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, u skladu s njihovom razvojnom dobi i interesima te bliže svakidašnjem životu. Nastavnicima bi se osnažila uloga i ojačala profesionalnost, a roditeljima veća uključenost u obrazovanje svoje djece, dok bi i gospodarstvo imalo jaču povezanost s odgojno-obrazovnim sustavom.
