Lindsay, Luca i Tahsin, tri američke studentice koje će uskoro upisati medicinski studij u SAD-u, u šibenskoj bolnici upravo odrađuju trotjednu praksu kojom žele pokazati svoju posvećenost medicini. Praksom u Hrvatskoj, odnosno u Šibeniku, zapravo će odskakati i u svoje životopise upisati iskustvo koje mnogi od njihovih konkurenata sigurno neće imati. A takvo iskustvo, ispričale su nam, vrlo je važno jer je konkurencija ogromna budući da su u Americi medicinska zanimanja uvjerljivo najbolje plaćena. Za razliku od Hrvatske…
U Šibenik su, dakle, mlade Amerikanke stigle sa zadatkom usporedbe zdravstvenih sustava. Takva praksa ulazi u životopise prilikom prijava za medicinske fakultete za liječnika ili, u Lindsayjinom slučaju, liječničkog asistenta. Mlada djevojka iz Detroita, grada nekoć slavne američke automobilske industrije, studira u Miamiju kineziologiju, ali je i upisala i skupinu medicinskih predmeta, takozvani ‘pre-med’ program.
– Ja želim biti ‘Phyisican assistant’, odnosno liječnički asistent. Vi to zanimanje u Europi nemate, ali riječ je o ljudima koji nisu liječnici, a imaju skoro istu nadležnosti kao oni. I mi možemo specijalizirati posebne grane medicine – objasnila nam je mlada Lindsay.
Njezina kolegica Luca iz Oklahome namjerava postati ‘midwife’, odnosno primalja, ili po narodnom – babica pa je dobar dio svoje prakse odradila na ginekologiji. Odmah joj je, veli, upala u oko činjenica da je u Hrvatskoj sustav bitno drugačiji nego u SAD-u. No zanimanje je slično…
– Mislim da je u Americi i svugdje na svijetu u trendu imati osobnu ‘primalju’, a posao se može raditi i i izvan bolnice, odnosno puno je opcija. S nama mora biti i liječnik pa je slično kao i u Hrvatskoj – objašnjava Luca koja nam se ‘pohvalila’ da je shvatila kako ima hrvatsko muško ime. Treća studentica, Tahsin Khan, također želi biti liječnički asistent, i to iz područja ginekologije, a odmah nam se u razgovoru požalila na mali, ali pozitivni kulturni šok.
– Ja sam iz ogromnog grada od dvadesetak milijuna ljudi, a ovdje je sve tako tiho – kroz smijeh je rekla Tahsin.
– Ovdje su svi opušteni – dobacuje Lindsay.
– Šibenčani piju kavu i uživaju – veli Luca.
– Ma u Šibeniku ljudi imaju vremena za sebe, dok je u New Yorku stalna žurba. Jako mi je lijep vaš način života – zaključila je Tahsin.
Šibenska bolnica vs. bolnica u New Yorku?
Pitamo ih pitanje zbog kojeg su u Šibeniku; koje su glavne razlike između američkih i hrvatskih bolnica? Prvo im je, napominju, bila čudna struktura, odnosno kako je bolnica sagrađena. Objašnjavamo im kako je riječ o ‘zastarjelom’ paviljonskom tipu i da je šibenska bolnica jedna od najstarijih u Hrvatskoj.
– Osim toga, u medicinskim poslovima, ako se tako mogu izraziti, ovdje je sve nekako opuštenije, za razliku od Amerike. Što mi je posebno zanimljivo, ovdje pacijenti na red dolaze vrlo brzo. To kod nas nije slučaj – priča nam Lindsay, a Tahsin dodaje da je u New Yorku stalna gužva u bolnicama, iako su svi odjeli u jednoj zgradi.
Ipak, glavna razlika, slažu se sve tri, je ta što je zdravstveni sustav u SAD-u privatni, dok je u Hrvatskoj i većini svijeta zdravstvo – javno. Primijetile su da dosta više ljudi dolazi u bolnice radi prilično benignih stvari, što se u SAD-u ne događa.
– Ljudi kod nas doma izbjegavaju doći u bolnicu jer ne žele plaćati enormno visoke račune – govori nam Lindsay kojoj je zapravo fascinantno što su sve usluge praktički besplatne. No, to za sobom povlači niže plaće liječnika pa mladi ljudi ne žele studirati taj iznimno težak studij.
Liječnici, ali i općenito ljudi u američkom zdravstvenom sustavu, pričaju nam mlade studentice, imaju prosječno najviše plaće u cijelom društvu pa se zato mladi studenti odlučuju za nastavak studija medicine ili nekih srodnih zanimanja.
Zašto dječji kirurg radi na hitnoj?
Sad kad su vidjeli kako funkcionira i jedan i drugi sustav, javno i privatno zdravstvo, pitamo buduće medicinske djelatnice, što je bolje…
– Uh, teško je reći… Jer i jedan i drugi sustav imaju svoje prednosti i nedostatke. Privatno je dobro jer ljudi onda odlaze na medicinske fakultete budući da su jako dobro plaćeni pa ne postoji nedostatak liječnika s čime se, koliko čujem, vi ovdje borite – govori buduća liječnička asistentica iz Detroita.
Nejasno im je, primjerice, kako specijalist iz područja dječje kirurgije radi na hitnoj službi… Umjesto da se time bavi specijalist hitne medicine.
– Mislim da zbog javnog zdravstvenog sustava nemate dovoljno liječnika. Ali jedna dobra stvar je što i najsiromašniji ljudi imaju odličnu zdravstvenu skrb, što je stvarno izvrsno – nastavlja Lindsey, a sve tri se slažu, da je unatoč nedostatku liječnika, zdravstvena skrb u Šibeniku na jako visokoj razini.
Šibenik u životopisu odlično izgleda
Upasti na neki od željenih fakulteta je zapravo ‘lutrija’ jer su medicinska zanimanja, kako su više puta naglasile, najplaćenija u Americi. Da bi dobio ‘najplaćeniji’ posao u ‘najplaćenijoj’ bolnici, moraš prvo dobiti staž u nekoj od najboljih bolnica, a da bi dobio staž, moraš ići u neku od najboljih škola.
– Konkurencija je, jednostavno, ogromna i zato želimo da naši životopisi izgledaju što ljepše i bolje – priča Lindsay, a njezina kolegica se ubacuje i objašnjava da se moraju izdvajati od drugih jer jako puno drugih ljudi želi isti posao koji i one žele.
Zbog svega toga prijavile su se u agenciju ‘Atlantis’ koja američkim studentima nudi ‘pre-med’ stažiranja po cijeloj Europi. Hrvatsku su izabrale jer su željele posjetiti malu zemlju za koju su čuli da je predivna pa ja tako Lijepa Naša pobijedila u iznimno jako konkurenciji između Italije, Portugala i Španjolske. Američke studentice su zaključile kako nisu pogriješile jer su u Šibeniku doživjele medicinu na drugačiji način, a uživale su i na mediteranskoj obali Europe…
