Zgrada za nemirne luđakinje, zgrada za nemirne luđake, ali i zajednička zgrada za mirne luđake i luđakinje, samo su neke od ucrtanih građevina na nacrtu centralnog grijanja vodovoda i kanalizacije ‘Banovinske bolnice i ludnice u Šibeniku’. Nacrt smo pronašli na Facebooku, a izvučen je iz knjige Šibenski liječnici od 1883. – 1952. autora Stjepana Sirovice.
Tlocrt je napravljen u mjerilu 1 naprema 1000, a ako bolje pogledamo, osim spomenutih zgrada, postoje, za današnje okvire, prilično neuobičajene građevine. Bolnica je tako imala i svoju staju, svinjac, daščaru za meteorologiju, kovačnicu i parni stroj, kao i baraku za služinčad, ma što to ono doba značilo.
Imala je bolnica i ‘normalne’ odjele, kao što su zgrade interne, kirurgije, neurološkog paviljona, rodilišta i očnog odjela. Prema tom tlocrtu, ‘ludnica’ je zauzimala skoro trećinu cijele bolnice, a nalazila se gdje je današnji OHBP, odnosno hitni prijem. Mrtvačnica je bila gdje je i danas, baš kao i zgrada uprave.
Zanimljivo je da se Šibenik, polu u šali, polu u zbilji, proglašava ‘gradom luđaka’. Odgovor zašto je to tako pronašli smo na znanstvenom odjelu Gradske knjižnice, u knjizi Stoljeće šibenske psihijatrije, koju je također napisao Stjepan Sirovica.
On gradnju ‘ludnice’ za cijelu Dalmacije objašnjava činjenicom da se Šibenik nalazi u centru te regije, a toliki kapacitet je bio jer bolesnici dolaze s ‘ogromnog teritorija koji obuhvaća cijelu Dalmaciju, od Zadra do Kotora, cijelu Hercegovinu, cijelu Crnu Goru, južnu Liku te jugozapadnu Bosnu.’ Taj zaključak je, piše nadalje Sirovica, točan za razdoblje do 1960. godine kada se to ipak mijenja i kada u Šibenik gravitiraju pacijenti iz šibenskog kraja.
Inače, na internetskim stranicama Opće bolnice Šibensko-kninske županije piše da je Dalmatinski sabor još 1880. godine donio odluku da se u Šibeniku izgradi Pokrajinska bolnica s ludnicom. Nova je, za ono vrijeme vrlo moderna bolnica paviljonskog tipa, svečano otvorena 24. lipnja 1883. godine.
U vremenu između dva svjetska rata dolazi do daljnjeg diferenciranja stručnog rada u bolnici, pa se od 1921. godine osamostaljuju ili osnivaju brojni odjeli. Na 50. obljetnicu postojanja, 1933. godine bolnica ima 558 ležaja, od kojih čak 246 za duševne bolesnike.
Od značajnih datuma u novijoj povijesti bolnice valja istaknuti 1982. godinu, kada je izgrađena nova Poliklinika koja je otvorila potpuno nove polikliničko-dijagnostičke mogućnosti.
Domovinski je rat ostavio svoje razarajuće tragove na zgradama, osoblju i funkcioniranju, ali rad nije nikada prekinut. Projektom reorganizacije zdravstvenog sustava 1994. godine, Medicinski centar Šibenik se dijeli na Opću bolnicu Šibenik i Dom zdravlja Šibenik. Od 23. prosinca 2003. godine, pripajanjem Opće bolnice Knin nastaje zdravstvena ustanova Opća bolnica Šibensko-kninske županije.
Bolnička zdravstvena zaštita organizirana je na 11 bolničkih odjela za akutne bolesti, a šibenska bolnica raspolaže s 296 ležaja. Bolničkim liječenjem godišnje je obuhvaćeno oko 15 tisuća pacijenata, s prosječnom dužinom liječenja od oko šest dana, na odjelima akutnog liječenja.
