Gotovo 50 milijuna kuna vrijedna revitalizacija tvrđave svetog Ivana, najveće šibenske fortifikacijske utvrde koja se prostire na oko 18 tisuća kvadratnih metara, ide naprijed. Rekonstrukcija kompletnih ‘kliješta’, sjevernog dijela tvrđave svetog Ivana, teče punom parom, a kroz petnaestak dana počet će i radovi na zidinama ‘zvijezde’, južnom dijelu tvrđave. Sa šibenskim gradonačelnikom Željkom Burićem obišli smo tim povodom Tanaju i doznali najnovije informacije.
– Trenutno su u tijeku najzahtjevniji radovi na Tanaji, koji se ne vide iz grada. Mi iz grada vidimo ‘zvijezdu’ i radovi na samim njenim zidinama počet će kroz petnaestak dana, a sada se rekonstruiraju ‘kliješta’, odnosno kompletni ‘tanaj’ po kojem je tvrđava i dobila naziv Tanaja. Posebno nas raduje činjenica da će, maknemo li sa strane sv. Nikolu, to biti zadnja tvrđava koja će kompletirati fantastičnu priču Šibenika i dati jedan sasvim drugačiji pogled na grad te ga pozicionirati u kulturnom, povijesnom i turističkom pogledu u jednu posebnu poziciju – priča Burić.
Nakon što je tvrđava sv. Mihovila opravdala svoju funkciju kao najljepša pozornica na Jadranu, a Barone se istaknuo kao intimnije mjesto obogaćeno raznovrsnim sadržajima za manju publiku, Tanaja bi, dodaje šibenski gradonačelnik, trebala postati ‘kruna’ fortifikacijskog sustava u Šibeniku koja će u svojoj ponudi imati specifičnu gastronomsku ponudu i edukativni kampus.
– Posebno nas veseli činjenica da je naš priznati i cijenjeni chef Rudolf Štefan osmislio i kreirani inovativan gastro-vizualni koncept kojim će svi posjetitelji moći iskusiti jedinstveni doživljaj tradicionalne večere iz vremena nastanka tvrđave, a 3D mappingom na zidinama tvrđave prikazivat će se sadržaji koji će stvarati optičke iluzije i dojam kretanja statičnih objekata. Uz to, u edukativnom kampusu sa smještajnim jedinicama, opremljenom pametnim interaktivnim učionicama i prezentacijskim prostorom, učenici će moći pohađati radionice i učiti ne samo o povijesti Šibenika, nego i o bogatoj arheološkoj baštini našeg kraja – podsjeća Burić na ključne elemente koji će udahnuti novi život Tanaji.
Tvrđava sv. Ivana, nadaju se u gradskoj upravi, trebala bi biti stavljena u funkciju u 2021. godini.
– S obzirom na specifičnost i uvjete na terenu, nastojat ćemo da bude spremna do sezone 2021. godine, ali ako se i produži, neće se dogoditi ništa dramatično – govori Burić.
A kako bi najveća šibenska tvrđava bila dostupnija posjetiteljima, rekonstrukcijom čvora Meterize već je napravljen odvojak koji će buduće turiste u automobilima i autobusima voditi do parkinga pod Tanajom.
– Na taj način sve tri tvrđave postat će lako dostupne posjetiteljima. Posebno nas raduje završetak radova na sv. Ivanu, jer nas to tjera u sljedeći potez, a to je gradnja žičare koja će povezati Tanaju i sv. Mihovila. Idemo ka ishođenju lokacijske dozvole koja će definirati trasu i pozicije baznih stanica, što će biti dodatni iskorak u specifičnoj turističkoj ponudi koju će Šibenik imati – veli prvi čovjek grada.
No gradnji žičare mora prethoditi izmještanje Vatrogasnog doma, jer upravo na tom mjestu trebala bi biti bazna stanica za gondole koje će prevoziti posjetitelje do sv. Ivana.
– Projekt izmještanja Vatrogasnog doma trenutno prilagođavamo novoj raskrsnici koja će biti napravljena kod bivše vojarne Bribirskih knezova, a otprilike na mjesto sadašnjeg Vatrogasnog doma doći će bazna stanica za žičaru, dok je druga na svetom Ivanu već definirana pozicijom. Izvrsno je što će ona biti ukopana u podnožje tvrđave, čime ćemo dobiti još jedan vidikovac na terasi same bazne stanice – objašnjava Burić.
Sredstva za izgradnju novog Vatrogasnog doma već su, dodaje šibenski gradonačelnik, uvjetno osigurana za sljedeću godinu, budući da je Grad potpisao takozvani ITU mehanizam – instrument Integriranih teritorijalnih ulaganja koji gradovima omogućuje dodatni razvoj, a u novoj financijskoj omotnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU našao se i Šibenik.
Konačno, dobro je poznato kako je tvrđava svetog Ivana trebala biti gotova još u jesen 2019. godine, a troškovnici i arheološki nalazi, između ostalog, prolongirali su rok za završetak radova. Čak 41 milijun kuna dobiven iz Europe još 2016. godine, bit će potrošen na revitalizaciju najkasnije do kraja 2021. godine.
– Kasnilo se punih godinu dana s projektom, ali imali smo odličnu suradnju sa SAFU-om (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje) i vrlo brzo smo pronalazili nova rješenja, zbog čega je bilo jednostavnije pravno odraditi uvjete SAFU-a i produženje rokova. Penali su minimalni, gotovo beznačajni i u tom projektu nije povećana naša financijska obveza – poručio je gradonačelnik Burić.
