Znanstveni rad Ive Glavaša i Ive Šprljana, šibenskih konzervatora o kulama na ulazu u šibenski kanal sv. Ante tiskan je u časopisu Ars Adriatica, Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.
– To je prvi put da se u nekom znanstvenom časopisu u Hrvatskoj o njima piše. Konačno su uvrštene u grandiozni katalog šibenskih fortifikacija gdje im je i mjesto, kaže Glavaš.
Velika i Mala kula na početku šibenskog Kanala sv. Ante, na današnjim rtovima Burnji i Južni turan, dio su srednjovjekovnog fortifikacijskog sustava grada zajedno s kaštelom sv. Mihovila i gradskim bedemima, čemu do sada u znanstvenoj literaturi nije posvećena dovoljna pažnja. Kule su ostale dijelom fortifikacijskog sustava Šibenika i početkom ranog novog vijeka sve do izgradnje tvrđave sv. Nikole, odnosno definitivnog rušenja kula početkom Ciparskog rata 1570. godine.
O značajnom otkriću Ive Glavaša o načina na koji je funkcionirao lanac kojim se štitilo ulaz u šibensku luku Šibenski portal već je pisao.
Ivo Glavaš došao do otkrića kako se razapinjao lanac preko kanala svetog Ante
– Iako su građene na priličnoj udaljenosti od gotovo jednog kilometra od gradskih bedema, do izgradnje tvrđave sv. Nikole predstavljale su prvi obrambeni pojas Šibenika s morske strane. Između kula na udaljenosti od oko 140 metara nalazio se lanac koji se najvjerojatnije sastojao od povezanih drvenih trupaca što su lancu omogućavali da pluta, navode u znanstvenom radu šibenski konzervatori.
Po Glavaševim riječima ovoj tematici u znanstvenom svijetu posvećena je veća pažnja tek u novije vrijeme tako da o ovome postoji zasad mali broj znanstvenih radova. Inače, takve dvije kule, koje su kao izdvojeni dio obrambenog sustava štitile lancem ulaz u luku, postoje na mnogo mjesta, ali su jedino u Šibeniku toliko, odnosno oko jedan kilometar, udaljene od gradskih bedema.
Teško je sa sigurnošću kazati kad su mletačke vlasti dale porušiti kule, ali se čini da je barem jedna srušena tijekom Trećeg mletačko-osmanskog rata između 1537. i 1540. godine kad je mletačkim posjedima u Dalmaciji prijetila velika opasnost od snažne osmanske flote. Kule su definitivno prestale biti dio fortifikacijskog sustava grada početkom Ciparskog rata 1570. godine.
