U Šibeniku su u organizaciji Hrvatske komore arhitekata u četvrtak započeli četvrti Dani arhitekata, najznačajniji godišnji stručni skup hrvatskih arhitekata uz iznimne epidemiološke mjere usuglašene sa Stožerom civilne zaštite.
Ovogodišnji Dani arhitekata odvijaju se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma i sporta, Grada Šibenika i Javne ustanove Tvrđava kulture, Šibenik. Sudionike ove stručne konferencije pozdravili su Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, Željko Burić, gradonačelnik grada Šibenika, Borka Bobovec iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te Adrijan Jadro, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.
U svom pozdravnom govoru predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac naglasila je važnost ovogodišnje konferencije kao središnjeg skupa hrvatskih arhitekata, koji se održava, zbog pandemije, u do sada nezabilježenim okolnostima. Ističući važnost ovogodišnje središnje teme, stanovanje, predsjednica HKA je naglasila dvije važne dimenzije stanovanja: kao oblikovanja izgrađenog okoliša i kao savijanja vlastitog, intimnog životnog gnijezda. U situaciji globalne pandemije, shvaćamo da je stanovanje i puno više. Stan je mjesto zaklona od bolesti, mjesto rada i mjesto stvaranja. Izazovi transformiranja i ponovnog oblikovanja postojećih stambenih prostora, postaju stalni. Za to nam trebaju novi konceptulani modeli i tipologije, a isto tako i jasna nacionalna stambena politika kojom će se osigurati dostupnost stambenog prostora svakom pojedincu-naglasila je gospođa Bunjevac.
Zakon o obnovi Zagreba i okolice bila je tema panel rasprave u kojoj su sudjelovali istaknuti čelni ljudi strukovnih udruženja iz područja arhitekture, ali i povjesničari umjetnosti. U raspravi su sudjelovali Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, Maja Furlan Zimmermann, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata, Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreb, Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti, Ivana Haničar Buljan, pomoćnica ravnateljice Instituta za povijest umjetnosti, te Tihomir Jukić, profesor Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svi su sudionici isticali da, iako je zakon dobio na kvaliteti u odnosu na prvotne prijedloge zakonskog rješenja, postoje bitne manjkavosti zakonskog prijedloga i predloženog modela kojim je zamišljena obnova potresom pogođenih dijelova naše zemlje.
Zajednički je zaključak kako treba pomaknuti fokus sa sanacije konstrukcije zgrada od potresa na cjelovita rješenja koje će omogućiti nužnu obnovu građevinskog fonda i u pogledu drugih važnih aspekata, poput urbane obnove, zaštite od požara, pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti ili energetske obnove. Kako bi se to ostvarilo, nužno je od početka uključiti arhitekte u proces projektiranja, jer su oni struka koja jedina može sagledati sve nužne zahtjeve obnove i definirati sve potrebne zahvate na zgradama, kako bi troškovi bili sagledani u cijelosti i potpuno transparentni. Naglašeno je kako nije iskorištena prilika za donošenje zakona kojim će se omogućiti kreiranje kvalitetne podloge za cjelokupnu urbanu obnovu i učinkovite modele obnove zapuštenog građevinskog fonda u cijeloj Republici Hrvatskoj.
U popodnevnoj su raspravi prvog dana stručnog skupa hrvatskih arhitekata sudjelovali istaknuti stručnjaci koji su govorili o različitim dimenzijama stanovanja i stambene politike. U uvodnom je izlaganju Tomislav Krajina, član Društva arhitekata Šibenika, istaknuo da se stvorila jasna potreba preraspodjele priorieta i prakse arhitekata i njihove uloge u društvu, osobito u stvaranju nove stambene politike. Madlena Roša-Dulibić, pročelnica gradskog Odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša grada Šibenika, predstavila je Šibenik nekad i danas te kakav život Šibenčani imaju i žele imati. Izvanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu, Branimir Rajčić predstavio je stanje stambenog fonda u RH. Pripremljena istraživanja su potvrdila da od 220.000 stambenih objekata u RH samo 150.000 su stalno naseljene stambene jedinice. Uz ovaj podatak činjenica je da je čak 97 posto stambenih jedinica u privatnom vlasništvu. Upravo sve to ukazuje da se stanje stambenog fonda ponovno treba istražiti.
Slovenski arhitekti Vanja Gregorc Vrhovec i Aleš Vrhovec su posebnu pozornost dali revitalizaciji malih naselja i osvrnuli se na predsjedavanja Slovenije EU-om u drugoj polovici naredne godine, kada će Slovenija temu stanovanja pokušati postaviti kao glavnu temu svoga predsjedanja.
