U gradu je posebno bio omražen Antonio Scottona (Škotona), tajnik Fašističke stranke rodom iz Šibenika, koji je tijekom ljeta 1941. poslao u zatvor stotine građana, na desetine poslao u logor, neke poslao na strijeljanje, a i osobno ih ubijao. SKOJ-evci odlučuju likvidirati Scottona što su i učinili 11. listopada. Fašisti nakon toga nasumično hapse 27 omladinaca i strijeljaju šestoricu 13. listopada.
Kasnije je suđeno i njegovoj majci Mariji Scotton, ženi Josipa, iz Šibenika, po nacionalnosti Hrvatici.
Okružni narodni sud u Šibeniku, u kaznenom predmetu protiv Marije Škoton zbog djela protiv naroda i države presudio je da je optužena kriva što je od okupacije Dalmacije od strane talijanskog fašističkog osvajača kao fanatizirana fašistica održavala prisne političko prijateljske odnose s fašističkim čelnicima u Šibeniku, te kada je u Šibeniku dana 12. listopada 1941. njezin sin Antonio Scotton, koji je bio špijun, bio ubijen od rodoljuba svjesna svog upliva, tražila od fašističkih vlasti odmazdu za zadovoljštinu nad više nevinih omladinaca iz Šibenika.
Osuđena je i što je dok je trajala istraga od 12. do 13. listopada 1941. sporazumno sa fašističkim vlastima, s kojima je u više navrata išla na dogovor, radila na organiziranju procesa koji je bio 13. listopada 1941., te se s njima sporazumjela da izvrše odmazdu nad sedam od svih optuženih i pred fašistički sud izvedenih omladinaca te što je 13. listopada 1941. u Šibeniku kao fašistica za svoju zadovoljštinu i interes fašizma skrivila smrt šestorice omladinaca, a sedmog je koji je bio isto tako u bezizglednom položaju kao i ostala šestorica na smrt osuđeni, izuzela u vijeću sudaca kamo je nakon formalnog pretresa otišla da se definitivno sa vijećem suglasi za osudu.
Nadalje se navodi da je ‘kao prisni politički prijatelj fašističkih funkcionera u Šibeniku organizirala proces, te odmazdom nad šest omladinaca za vlastitu zadovoljštinu i da doprinese ujedno i afirmaciji fašizma u Šibeniku i Dalmaciji, izvršila ratne zločine po protiv naroda i države kažnjive lišenjem slobode s prinudnim radom najmanje pet godina, konfiskacijom imovine i gubitkom političkih i građanskih prava, a pri postojanju naročito otežavajućih okolnosti smrtnom kaznom’.
Smrtna kazna izvršena je strijeljanjem na groblju Raskrižje u Šibeniku.
