Važno otkriće u špilji sv. Ante pustinjaka

Otkriće pluteja iz doba kneza Trpimira pomiče postanak Šibenika dva stoljeća ranije

Nekoliko dana pred 954. obljetnicu prvog spomena Šibenika u povelji hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., Muzej grada Šibenika i Tvrđava kulture Šibenik došli su do novih nalaza koji pripadaju periodu ranog srednjeg vijeka. Naime, prilikom najnovijih pregleda ostataka baroknog oltara u špilji sv. Ante pustinjaka, koja se nalazi u istoimenom kanalu, nađen je vrlo dobro očuvan ulomak pluteja oltarne pregrade ukrašen pleterom. Radi se o nizu od dvije učvorene troprute kružnice ukrašene virovitim rozetama, kojeg se temeljem sličnih primjera iz Rižinica kod Klisa i Kašića kod Zadra može vrlo pouzdano proglasiti radom tzv. Klesarske radionice iz vremena kneza Trpimira i smjestiti najkasnije u sredinu 9. stoljeća.

Josip Pavić iz Tvrđave kulture ističe da je i ranije bilo jasno da je Šibenik već morao biti razvijeno naselje kako bi ugostio kralja Petra Krešimira i njegov dvor 1066. godine prilikom potpisivanja dobro znane povelje. On smatra da ova dva traga pružaju dodatnu potvrdu i sugeriraju da se postanak i kontinuitet hrvatskog Šibenika pomakne na stoljeće ili dva ranije. Pritom izražava uvjerenje da se  sustavnim pristupom i kontinuiranim radom može doći do daljnjih spoznaja čak i o najranijim periodima povijesti Šibenika.

Po mišljenju Željka Krnčevića, ravnatelja šibenskog muzeja, kameni ulomak s pleterom u špilju je najvjerojatnije donesen kao sekundarni građevinski materijal. On napominje da neposredno šibensko okruženje ne obiluje arheološkim nalazištima iz epohe narodnih vladara i dodaje da su ulomci pletera pronađeni na svega nekoliko lokacija i to uglavnom također kao sekundarni materijal.

Jedna od tih rijetkih lokacija je i Tvrđava sv. Mihovila. Malo je poznato da je još davne 1911. na tvrđavi pronađen kameni ulomak s troprutim pletenicama, a devedesetih godina i uljna svjetiljka iz druge polovice 9. stoljeća. Lokacija je bila korištena za obranu još od ilirskog doba, a smatra se da je većina danas sačuvanih bedema izgrađena u doba mletačke vlasti.

Međutim, neki zidovi se čine stariji, a današnje neinvazivne arheološke metode pružaju nove prilike za istraživanje. Jedan od takvih zidova je i najdublji dio sjeveroistočnog bedema, čija žbuka je sadržavala komadiće ugljena. Kemijsku C14 dataciju ugljena izveli su stručnjaci iz Laboratorija za mjerenje niskih radioaktivnosti pri Zavodu za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković.

Rezultati analize pokazali su datum sa samog kraja 9. ili kroz 10. stoljeće, točnije između 881. i 978. godine. To snažno sugerira da je taj dio bedema izgrađen u navedenom periodu. Svega nekoliko metara dalje bila je pronađena i već spomenuta uljna svjetiljka. Temelj sjeveroistočnog bedema pruža se četrdesetak metara u smjeru sjeverozapad – jugoistok, a na njega je nadozidan mletački bedem iz 15. i 16. stoljeća.

Muzej grada Šibenika, u suradnji s JU Priroda Šibensko-kninske županije, još od 2013. godine vodi istraživanja u špilji sv. Ante pustinjaka. Voditelj istraživanja, viši kustos šibenskog muzeja Emil Podrug, za pisanje znanstvenog rada o ovom lokalitetu okupio je široki tim – osam stručnjaka iz pet ustanova i tri grada – Šibenika, Splita i Zagreba. Dosadašnji rezultati istraživanja pokazali su da je špilja korištena od 13. ili 14. stoljeća pa sve do 20. stoljeća.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.