Pune su četiri godine od početka prvog pilot projekta odvojenog prikupljanja korisnog otpada iz kućanstava u Šibeniku. Tadašnja komunalna tvrtka Gradska čistoća je 20. listopada 2016. godine počela sa povlačenjem starih kanti i stavljanjem u funkciju novih kanti za korisni otpad u ulicama Gavanova, Trtarska i Prokljanska u gradskoj četvrti Crnica te u Ražinskoj ulici na Brodarici.
Od početka tog pilot projekta do danas Gradska čistoća postala je Zeleni grad, sva kućanstva su dobila kante ili vrećice za korisni otpad, imamo jedno, od obećana tri reciklažna dvorišta i brojne zelene otoke. Koliko smo odmakli u recikliranju, odnosno odvajanju korisnog otpada provjerili smo kod prvog čovjeka tvrtke, direktora Novice Ljubičića.
– Od početka ove godine prikupili smo više od 685 tona odvojenog korisnog otpada što je 6,1 posto od ukupne količine otpada. Lani smo bili na samo 0,9 posto korisnog otpada u ukupnim količinama – kaže Ljubičić.
Među korisnim otpadom od početka godine najviše je prikupljeno papira i kartona, više od 492 tone, koji Zeleni grad prodaje Bikarcu po cijeni 30 lipa za kilogram. Više od 123 tone je biorazgradivi otpad koji se kompostira. Prikupljene su i više od 34 tone plastične ambalaže za čije zbrinjavanje Zeleni grad, po provedenom natječaju, plaća tvrtki Jolly EKO 720 kuna po toni plus PDV, dok je oko 23 tone staklene ambalaže, uz trošak prijevoza koji plaća Zeleni gra, besplatno zbrinulo Odlagalište sirovina iz Zadra. Metala je prikupljeno nešto manje od 11 tona i prodan je Metal sabiraču s kojim je na natječaju postignuta cijena 70 lipa za kilogram.
– Sortirnica Zelenog grada je u travnju prestala s radom zbog povećane opsnosti od zaraze djelatnika, ali je uspostavljen sustav prikupljanja korisnog otpada koji se direktno po sakupljanju od građana i sa zelenih otoka predaje ovlaštenom sakupljaču. Prestankom rada sortirnice troškovi preskupog sustava odvojenog prikupljanja korisnog otpada smanjeni su mjesečno za plaće šest radnika, bruto 42 tisuće kuna te za još 2.500 kuna mjesečno koliki su bili troškovi električne energije u sortirnici – pojašnjava Ljubičić.
Zeleni grad je od početka godine na prodanoj ambalažnoj plastici uprihodio 7.212 kuna, a na metalu 7.476 kuna.
– To su mizerne svote i sustav sakupljanja i sortiranja korisnog otpada proizvodi ogromne gubitke za komunalna društva. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebao je sufinancirati troškove sakupljanja reciklabilnog komunalnog otpada davateljima javne usluge Odredbom člank 18. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, međutim to nije zaživilo – kaže Ljubičić.
U Zelenom gradu problem vide u tome što dio korisnika ne odvaja korisni otpad, zbog čega imaju veću količinu miješanog komunalnog otpada pa plaćaju više, ali su im još veći problem korisnici koji rade prekršaj i na zelene otoke dovoze i bacaju miješani komunalni otpad kojem tu nije mjesto.
– Na području grada imamo 17 lokacija na kojim su postavljeni zeleni otoci, a planiramo postaviti još 50 zelenih otoka na području grada Šibenika. Sva kućanstva imaju mogućnost odvojenog sakupljanja korisnog otpada s tim da dio kućanstava ima kante za korisni otpada, a ostali plave i žute vrećice. Korisni otpad sakupljamo s kućnog praga po rasporedu za svako područje. Za sada imamo jedno reciklažno dvorište u koje građani mogu dovesti razne vrste otpada, a izgradnja preostalih u nadležnosti je gradske uprave – podsjeća Ljubičić.
Još 2016. godine, kroz pilot projekt Zeleni grad je kućanstva u četiri šibenske ulice opskrbio sa 450 kanti za korisni otpad i od tada nije bilo distribucije kanti u ostalim dijelovima grada.
– Od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz iskaz interesa Grada Šibenika za nabavu spremnika za odvojeno sakupljanje otpada kućanstvima treba biti dostavljeno po 10 tisuća kanti od 120 litara za papir i karton te za plastiku i još 550 kompostera. Ta nabava Fonda sad već debelo kasni i probila je lani najavljene rokove dostave – kaže Ljubičić dodajući da je Zeleni grad od siječnja do rujna ove godine prikupio 17,5 tona miješanog komunalnog otpada ili skoro 2.000 tona manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Može se zaključiti da su građani ili odgovorniji ili im smeće završava u okolišu i oba su zaključka točna. Isto tako, može se zaključiti da sustav od početka, i to od zakonodavca, nije postavljen na čvrste noge pa mu danas koljena opasno klecaju.
