Zašto su koševi za otpatke na Zlarinu puni i prepuni te zašto je prostor za krupni otpad na Žirju zatrpan svim mogućim smećem može se lako iščitati iz službene evidencije Zelenog grada.
Ne opravdavajući manjak radnika na otocima u sezoni koja je ipak iznenadila dobrom popunjenošću, neodgovornost i nekultura nekih mještana očiti su razlog svake vrećice smeća koja se nađe tamo gdje joj nije mjesto. Baš kao i u gradu Šibeniku, sigurno i sami mještani među sobom znaju tko su ti pojedinci koji im kvare sliku otoka i mjesta zaobilazeći praksu svih uljuđenih društava.
Brojke su najjači argument Zelenog grada koje nepobitno potvrđuju da među nama žive pojedinci s greškom u mentalnom sklopu.
Šibensko komunalno poduzeće Zeleni grad na otoku Zlarinu u evidenciji ima 492 korisnika koji su dobili čipirane kante za smeće, a u srpnju su imali prosječno 2,68 pražnjenja kanti.
– Od mogućih osam pražnjenja koliko mogu koristiti Zlarinjani i njihovi gosti, kojih je, kažu, pun otok, očito ne proizvode otpad. Manje od tri pražnjenja u cijelom mjesecu jasno upućuje na to da otpad završava negdje drugdje. Tome moramo pridodati i podatak da od 492 korisnika u srpnju njih 117 nije niti jednom predalo kantu na pražnjenje. Gdje je njihov otpad – pita se Novica Ljubičić, direktor Zelenog grada.
I dok na Žirju 23 posto korisnika ‘čuva’ svoje kante od čitača barkoda Zelenog grada, na Žirju je situacija izmakla svakoj kontroli. Na tom otoku skoro 37 posto korisnika u srpnju nije ispraznilo svoju kantu niti jedan put.
– U srpnju smo na Žirju imali 628 odvoza otpada iz čipiranih kanta što je na 255 korisnika koji ih imaju prosječno 2,46 pražnjenja mjesečno. Na tom otoku vidljivo je i gdje završava komunalni otpad čak 94 korisnika koji nikada u tijekom srpnja nisu predali kantu na pražnjenje. Svi oni zlorabe mogućnost odlaganja krupnog otpada i na tu lokaciju bacaju svo svoje smeće – kaže Ljubičić i s pravom se ljuti na svako nekritičko prozivanje isključivo Zelenog grada.